OPTUŽNO vijeće zagrebačkog Županijskog suda odbilo je danas prijedlog obrane Josipe Čuline, nekad Rimac, za izdvajanje dokaza koje smatraju nezakonito prikupljenima tijekom istrage protiv bivše HDZ-ove državne tajnice i njenih suoptuženika zbog niza koruptivnih djela.

Čulinina odvjetnica Lidija Horvat najavila je žalbu Visokom kaznenom sudu nakon što dobiju pisano obrazloženje odluke optužnog vijeća koje mora odlučiti o osnovanosti prve korupcijske optužnice protiv bivše HDZ-ove političarke i njenih suoptuženika.

Obrana je na sjednici optužnog vijeća prije mjesec dana predložila izdvajanje svih naloga kojima su se tražile posebne dokazne radnje prema Josipi Čulini, a za koje smatraju da je riječ o tzv. masovnom nadziranju koje nije dopušteno prema hrvatskim zakonima.

Niz optuženika se nagodio

Osim telefonskih razgovora i poruka iz mobitela, radi se i o snimkama prislušnog uređaja za koji se doznalo da je bio postavljen u automobilu tadašnje državne tajnice. Čulina je ranije ustvrdila da su od samog početka ovog postupka različita mjerila i pravila prema osumnjičenima, ali i prema onima koji nisu osumnjičeni, a bili su predmetom istrage.

Riječ je o postupku koji je potekao iz afere Vjetroelektrane, a u kojem se već nagodilo 11 od ukupno 27 okrivljenika osumnjičenih za niz malverzacija, uključujući namještanje državnih ispita, sređivanje dodjele potpora za područja naseljena nacionalnim manjinama, pogodovanje izmjenama uvjeta za zakup državnog zemljišta za uzgoj stoke na krškim pašnjacima i slično.

Posljednja u nizu optuženika koja se nagodila bila je bivša gradonačelnica Gračaca Nataša Turbić, osuđena na novčanu i djelomično uvjetnu kaznu, kao i nekadašnji kninski gradski vijećnik Marinko Tokmačija osuđen krajem travnja.

Prije Tokmačije s Uskokom su se nagodili bivši ravnatelj Carine Hrvoje Čović, bivši glavni tajnik u Ministarstvu zdravstva Velibor Drakulić, bivši ravnatelj Policijske akademije Dubravko Novak, bivša predstojnica Ureda državne uprave u šibensko-kninskoj županiji Edita Grubišić, optužene Nevenka Benić, Terezija Marić, Ivana Fišter, poduzetnik Ante Sladić te pomoćnica ministra gospodarstva Ana Mandac.

Iskaz iz slučaja doveo do progona bivšeg ministra Horvata

Svi osim Sladića, koji je za davanje mita za sređivanje uvjeta za uzgoj stoke na krškim pašnjacima dobio djelomično uvjetnu kaznu, od koje će sedam mjeseci morati provesti u zatvoru, nagodili su se za uvjetne kazne ili rad za opće dobro.

Prvu optužnicu protiv tzv. kninske kraljice, osumnjičene i u aferi Vjetroelektrane, Uskok je podnio u veljači prošle godine. Među optuženima se našlo više državnih i lokalnih dužnosnika, poduzetnika, ali i bivša ministrica EU fondova Gabrijela Žalac osumnjičena da je preko stranačke kolegice bratu sređivala polaganje državnog ispita.

Iskaz Ane Mandac iz slučaja protiv tadašnje Rimac doveo je među ostalim i do progona Darka Horvata, prvog ministra uhićenog za mandata, iz čega su proizašli i postupci protiv bivših HDZ-ovih ministara Tomislava Tolušića i Josipa Aladrovića te potpredsjednika vlade Borisa Miloševića iz SDSS-a.

Provela je četiri mjeseca u Remetincu

Bivša državna tajnica i kninska gradonačelnica u rujnu 2020. izašla je iz istražnog zatvora u Remetincu gdje je nakon uhićenja provela četiri mjeseca. Zbog poruka koje su Uskok i policija pronašli u njenom mobitelu proizašla je i afera u kojoj se spominje osoba inicijala A. P., a Ured europskog tužitelja podigao je još jednu optužnicu protiv bivše HDZ-ove ministrice Žalac, ovoga puta zbog trošenja europskog novca.

Optužno vijeće zagrebačkog Županijskog suda odgodilo je prošlog tjedna donošenje odluke o prijedlogu Čulinine obrane u slučaju Vjetroelektrane da se iz spisa, također kao nezakonit dokaz, izdvoje tajno snimljeni razgovori Čuline s nizom sugovornika. Donošenje odluke o prijedlogu obrane zakazano je za 20. rujna 2023. godine.

Čulinu i još osmero okrivljenih Uskok je optužio da su davanjem mita te zlouporabom položaja pogodovali investitoru iz Knina Milenku Bašiću za izgradnju vjetroelektrane, za što je Čulina od njih navodno dobila više od milijun kuna. Uz to, Čulina je optužena da je investitoru vjetroelektrane osigurala 3.6 milijuna kuna nepripadne dobiti.