Foto: Hina

PRED raspravnim vijećem Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT) danas je počelo dvodnevno saslušanje u žalbenom postupku po prvostupanjskoj presudi izrečenoj bivšem vođi bosanskih Srba Radovanu Karadžiću, kojom je on pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) osuđen na 40 godina zatvora nakon što je proglašen krivim za ratne zločine.

Prvostupanjska presuda objavljena je 24. ožujka 2016. godine i Karadžić je tada osuđen za genocid na području Srebrenice 1995. i za progon, istrjebljenje, ubojstva, deportaciju, nehumana djela, teroriziranje i protupravne napade na civile i uzimanje talaca. Oslobođen je krivnje po optužbi za genocid u drugim općinama u BiH tijekom 1992. godine.

Sudsko vijeće ICTY-a je zaključilo da je Karadžić počinio te zločine sudjelujući u sveobuhvatnom udruženom zločinačkom pothvatu koji je uključivao zajednički plan s ciljem da se Bošnjaci i Hrvati trajno uklone s područja u Bosni i Hercegovini na koja su bosanski Srbi polagali pravo. Udruženi zločinački pothvat odnosi se i na presudu zbog kampanja snajperskog djelovanja i granatiranja civilnog stanovništva Sarajeva s ciljem širenja terora među civilnim stanovništvom, uzimanje pripadnika Ujedinjenih naroda za taoce kako bi se NATO prisilio da se suzdrži od zračnih napada na vojne ciljeve bosanskih Srba kao i na eliminiranje Bošnjaka iz Srebrenice u srpnju 1995. godine.

Na ovu presudu žalili su se i Karadžić i tužiteljstvo, a žalbeni se postupak vodi pred MICT-om nakon što je ICTY-a prestao raditi potkraj 2017. godine.

Predsjednik sudskog vijeća MICT-a Theodor Meron potvrdio je u ponedjeljak na početku rasprave kako je Karadžić u svom prizivu naveo 50 žalbenih osnova, pri čemu je zatražio poništenje svih točaka po kojima je donesena prvostupanjska presuda i izricanje nove oslobađajuće ili pak novi postupak.

Tužiteljstvo je pak zatražilo da sudsko vijeće MICT-a odbaci sve Karadžićeve prizive, ali i da utvrdi propuste prvostupanjskog vijeća.

Tužiteljstvo drži kako je prvostupanjsko vijeće pogriješilo kada je odlučilo da Karadžića ne osudi za genocid i u drugim općinama u BiH osim Srebrenice za koje je utvrđeno da su bila mjesta ratnih zločina.

Sudac Meron pozvao je Karadžića i članove tima njegove obrane, ali i tužiteljstvo da se tijekom dvodnevne rasprave koncentriraju na iznošenje "preciznih, jasnih i konciznih argumenata" i ne ponavljaju sve činjenice i dokaze iznesene tijekom suđenja u prvostupanjskom postupku.

"Žalbeni postupak nije suđenje de novo", podsjetio je Meron i pozvao na iznošenje argumenata koji bi ukazali na činjenične greške.

Peter Robinson, Karadžićev odvjetnik, kazao je kako njegov branjenik danas ima više nade i pouzdanja u pravdu nego 2008. godine, kada se prvi puta nakon što je uhićen u Srbiji pojavio pred ICTY-em te je pozvao sudsko vijeće da "oda priznanje" Karadžićevom karakteru koji je zadržao odnos poštovanja prema sudu unatoč prvostupanjskoj presudi koju smatra nepravednom.

"Ovo je megasuđenje koje je izmaknulo kontroli", kazao je Robinson tvrdeći kako je Karadžić od početka bio u neravnopravnoj poziciji jer se proces protiv njega vodio temeljem pretpostavke njegove krivnje.

Najavio je kako će tijekom prizivnog postupka Karadžić i njegova obrana "srušiti sve činjenične temelje presude".

Karadžićeva obrana drži kako su u prvostupanjskom postupku prekršena njegova temeljna prava jer mu de facto nije bilo dopušteno da se sam brani, odnosno stoga što je morao izabrati hoće li se sam braniti ili će pak svjedočiti u svoju korist tijekom postupka. 

Karadžićeva obrana i tužiteljstvo MICT-a zaključit će iznošenje svojih argumenata u utorak.

Konačna presuda, kako je ranije najavio sudac Meron, može se očekivati u prosincu ove godine.