DEMOGRAFSKE promjene su neminovne, Europa se mora s njima suočiti i, ako to učini dovoljno rano i učinkovito, mogu biti prilika za konkurentnost, inovacije, socijalnu koheziju i održivi razvoj. To pokazuje treće izvješće o demografiji koje je danas objavila Europska komisija.

"Demografske promjene preoblikuju naša društva, naša gospodarstva i naša tržišta rada, te moramo djelovati sada kako bismo tu transformaciju pretvorili u priliku", izjavila je povjerenica za Mediteran Dubravka Šuica, koja je također zadužena za demografiju.

Europska unija trenutačno broji gotovo 451 milijun stanovnika. Povijesni vrhunac trebala bi dosegnuti 2029. s 453 milijuna, nakon čega će početi lagano padati. Do 2050. trebala bi imati 445 milijuna stanovnika, a do kraja stoljeća 398,8 milijuna, koliko je imala u drugoj polovici 1970-ih.

"Problem smanjivanja radne snage može se ublažiti aktiviranjem više žena na tržištu rada"

Europljani žive sve dulje. Očekivana životna dob 2024. iznosila je 84,1 godinu za žene i 78,9 za muškarce. Do 2100. godine očekivani životni vijek mogao bi premašiti 90 godina za žene i 86 godina za muškarce. Dijete rođeno u Europskoj uniji 2023. može očekivati da će doživjeti 75,3 godine bez ikakve ozbiljne bolesti, navodi se u izvješću.

Do 2050. godine gotovo svaki treći stanovnik EU-a bit će stariji od 65 godina, dok je danas taj odnos jedan prema pet. Istodobno pada natalitet diljem EU-a, što predstavlja ozbiljan izazov za financiranje zdravstvene skrbi, obrazovanja i mirovina, odnosno kako izbjeći preopterećivanje mladih ljudi troškovima skrbi za starije članove društva.

Povjerenica Šuica kaže da se problem smanjivanja radne snage može ublažiti aktiviranjem više žena na tržištu rada. Trenutačno je 37 milijuna žena u EU-u radno neaktivno, a njihovim uključivanjem na tržište rada kompenzirao bi se odlazak starijih radnika u mirovinu.

"Rješenje su i dobro upravljane migracije"

Jedno od rješenja za nedostatak radne snage mogu biti i "dobro upravljane migracije", dovođenje radnika tamo gdje su najpotrebniji, dodala je Šuica, ističući da govori isključivo o legalnim migrantima.

Rješavanje stambenog pitanja također je usko vezano uz demografiju. Iako stanovanje nije u nadležnosti EU-a, posljednjih se godina sve više govori o nužnosti rješavanja tog problema, koji muči gotovo sve države članice.