HRVATSKI ministar financija Ivan Šuker susreo se u subotu u Washingtonu s predstavnikom Europske investicijske banke (EIB) i tom prigodom su dvije strane najavile izradu strategije međusobne suradnje.

Šuker, koji sudjeluje na godišnjoj skupštini MMF-a i Svjetske banke, pohvalio je u razgovoru s Thomasom Hackettom, novoimenovanim direktorom EIB-a za zajmove na području cijele Europe, dosadašnju uspješnu suradnju Hrvatske i EIB-a, priopćilo je hrvatsko izaslanstvo.

Uspješna suradnja odražava se u uvjetima pod kojima se Hrvatska zadužuje kod EIB-a, a koji su jednaki uvjetima članica EU-a.

Hrvatska strana je naglasila potrebu da se praksa Ministarstva financija za izradu strategije suradnje sa svim financijskim institucijama s kojima surađuje proširi i na EIB, što je Hackett podržao.

On je također podupro prijedlog da dvije strane uskoro održe zajednički pregled portfelja svih zajmova, kojih je EIB do sada Hrvatskoj odobrio u iznosu od 700 milijuna eura. Pregled bi trebao s krajnim korisnicima sagledati provedbu, stupanj povlačenja i vidjeti načine poboljšanja uvjeta budućih zajmova.

Hrvatska je najavila skorašnje potpisivanje drugog zajma u 2005. godini namijenjenog Hrvatskim cestama u iznosu od 60 milijuna eura.

Svjetska banka: Hrvatska će vjerojatno postići Milenijske razvojne ciljeve

Hrvatska će vjerojatno postići Milenijske razvojne ciljeve kojima je međunarodna zajednica zacrtala da se do 2015. godine prepolovi krajnje siromaštvo, smanji smrtnost djece, sva djeca obuhvate osnovnim obrazovanjem te obuzda širenje HIV/AIDSa, objavila je u nedjelju Svjetska banka u novom izvješću.

U izvješću "Milenijski razvojni ciljevi: Napredak i izgledi u zemljama Europe i središnje Azije" navedeno je kako je Hrvatska ili već ostvarila ili ima sve izglede da postigne ciljeve suzbijanja siromaštva, jednakosti spolova, smrtnosti djece i majki te suzbijanja HIV/AIDS-a i drugih prenosivih bolesti.

Za postizanje pune obuhvaćenosti djece osnovnim obrazovanjem rečeno je da je sada teško reći hoće li biti do kraja ostvareno, a za ostvarenje pristupa zdravoj pitkoj vodi i kanalizaciji izvješće kao i za niz drugih zemalja nije imalo dovoljno podataka da bi procijenilo hoće li biti postignut.

Većina zemalja jugoistočne Europe će vjerojatno postići Milenijske ciljeve, ali Rumunjska zbog porasta broja slučajeva tuberkuloze vjerojatno neće postići cilj za HIV/AIDS i druge zarazne bolesti, dok za Tursku nije vjerojatno postizanje jednakosti spolova, navodi se u izvješću.

Izvješće, koje je obuhvatilo većinom tranzicijske zemlje istočne Europe i središnje Azije, procijenjuje kako, iako su one bliže ostvarenju UN-ovih ciljeva nego druga područja u razvoju, mnoge od njih trebaju još dosta učiniti da bi ih postigle.

Zasad se očekuje da će samo Poljska i Mađarska postići sve ciljeve, dok primjerice za Tadžikistan nije vjerojatno da će postići niti jedan, kaže se u izvješću.

Zdravstveni ciljevi imaju najmanje izglede za postizanje s nekim zemljama istočne Europe i bivšeg Sovjetskog Saveza poput baltičkih država i Rusije koje su suočene s epidemijom HIV/AIDS-a.

Regija ECA ide u pravom smjeru s 40 milijuna ljudi koji su izvučeni iz siromaštva između 1998. i 2003., navodi se u izvješću. Međutim, siromaštvo mjereno brojem ljudi koji dnevno žive s manje od 2 dolara je i dalje značajno, kaže Svjetska banka, jer čak i boljestojeće zemlje poput Rusije i Kazahstana imaju od 10 do 20 posto siromašnih. Ni za jednu od zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza s niskim dohotkom, osim Azerbajdžana nije vjerojatno da će postići cilj prepolavljanja postotka siromašnih do 2015.

U izvješću se upozorava da su potrebni posebni napori u zemljama središnje i jugoistočne Europe gdje žive Romi budući da su oni najsiromašnija i najbrže rastuća manjina u toj regiji.