Foto: FAH

U HDZ-u tinja sukob između šefa te stranke Andreja Plenkovića  te Zlatka Hasanbegovića, tehničkog ministra kulture u Vladi Tihomira Oreškovića.

Provokacijama dovesti do promjene odluke

Prema za sada nepotvrđenim informacijama Hasanbegoviću je još ovog tjedna jasno dano do znanja kako neće obnašati ministarsku dužnost u novoj Vladi, pa mu je jedini ostalo provocirati u nadi da će vrh HDZ-a na čelu s Plenkovićem promijeniti mišljenje. 

Hasanbegović to i radi, a što je posebno vidljivo iz medijske prepiske s Miloradom Pupovcem.

"Sigurno nećemo podržati Vladu u kojoj sjedi Hasanbegović", poručio je prije samo dva dana Milorad Pupovac najavljujući pregovore manjina s HDZ-om o izgledu buduće Vlade. Hasanbegović koji u pravilu izbjegava medije i novinare odmah je bio spreman reagirati na Pupovčeve izjave.

Sukob s Pupovcem jasno pokazao stanje

"Nije politički pametno davati takve izjave te da takve izjave u kontekstu ukupnih hrvatsko srpskih odnosa, ali i u kontekstu odnosa sa srpskom zajednicom u hrvatskoj državi", poručio je u svom "stilu" Hasanbegović.

Nakon te izjave, danas je uslijedila i mala provokacija kada se Hasanbegović pojavio u stranačkim prostorijama neposredno prije pregovora manjina i HDZ-a, što je neke medije navelo za zaključak kako je i Hasanbegović pregovarao s manjinama. Naravno, ta informacija, pokazala se potpuno pogrešna. 

Uostalom, sastanak između Pupovca i Plenkovića počeo je s Plenkovićevim odgovoru Poupovcu da će on kao budući premijer odlučivati tko će biti u Vladi a tko neće, a završila s izjavom Pupovca koji kaže: U Plenkovića imamo puno povjerenje. No, vratimo se na početak.  

Prihvatio manji proračun

Sukob između Plenkovića i Hasanbegovića nije od jučer. Naime, Hasanbegović je pokazno lice i izravni produkt HDZ-a Tomislava Karamarka čija se politika temeljila na desnom esktremizmu. Hasanbegović se prvo morao dokazati u stranci, pa je tako gotovo jedini prihvatio Karamarkov uvjet da ukoliko pristane biti ministar kulture mora pristati i na osjetno manji proračun u tom resoru. Podsjetimo, da je HDZ-ov Odbor za kulturu javno zastupao stav o povećanju budžeta za kulturu. 

Hasanbegovićevo nenadano ustoličenje kao ministra napravilo je potrese u toj stranci, a primjerice HDZ-ov Odbor za kulturu koji je pismeno odgovarao MOST-u na njihove zahtjeve (bez Hasanbegovića jer on nije bio član tog Odbora) se doslovno raspao nakon Hasanbegovićeva imenovanja od strane Karamarka. 

Nije se dokazao u Ministarstvu

Bila je to loša odluka. Hasanbegović se nije dokazao u Ministarstvu koje je Karamarku većinu vremena služilo kao odvraćanje pažnje. Hasanbegović je prvo preskakao proceduru kada je ukinuo donacije neprofitnim meidijima. Služio se taj ministar i diskrecijskim odlukama kada je trebalo dijeliti novac, a zbog toga je cjelokupno Kulturno vijeće za knjižnu, nakladničku i knjižarsku djelatnost podnijelo ostavku. Novac je tako dobio i stalni suradnik Večernjeg lista u čijim je kolumnama Hasanbegović glavna nada hrvatske desnice.

Isto tako u Ministarstvu kulture dugo vremena je i Upravna Inspekcija pokušavala bez uspjeha utvrditi radi li se u Ministarstvu kulture Zlatka Hasanbegovića po zakonu. Naime, bila je riječ o spornim zapošljavanjima po uzoru na revolving door službenike iz Vlade Zorana Milanovića koji su od strane Ustavnog suda proglašeni nezakonitim. Hasanbegovićeva posljednja provokacija bila je ona s projektom grada Rijeke kao europskom prijestolnicom kulture.

Nije se htio isprovocirati unutarstranački sukob

Bilo je i gorih HDZ-ovih ministara, no za Plenkovića, dugogodišnjeg diplomata koji je došao iz Bruxellesa, ključno je da Hasanbegović ne uživa ugled u svijetu. Štoviše, Hasanbegovićevi stavovi doveli su strane medije na zaključak kako je riječ o povjesničaru koji "veliča fašiste i ustaše". 

S dolaskom Plenkovića na čelo HDZ-a, vrh stranke odlučio se distancirati od rigidne desničarske politike Karamarka, a Hasanbegović je njegov direktni produkt. Samo zbog činjenice da bi riskirao unutarstranačke sukobe, Plenković je Hasanbegoviću dozvolio kandidaturu i izlazak na listu. Kao i njegovoj prijateljici Bruni Esih. Da se to pokazala kao dobra odluka za tu stranku vidljivo je iz slučaja Željka Glasnovića. No, vratimo se na samu kampanju.

 Hasanbegović je nastavio ondje gdje je stao s Karamarkom. Njegov neslužbeni PR-ovac postao je Velimir Bujanec, a nastavljene su i Hasanbegovićeve provokacije za koje je procijenjeno da vole slušati birači se desnog esktremnog spektra. Hasanbegović je procijenio kako mu preferencijalni glasovi osiguravaju budućnost u HDZ-u, no na koncu njegovih 11.898 preferencijalnih glasova teško mogu biti pregovarački zalog za još jedan ministarski mandat.

Plenković HDZ-u osigurao vlast, a Hasanbegović podbacio u preferencijalnim glasovima

Više glasova od njega imali su Kujundžić, Krstičević, Marić i  Stier. Sveukupno, gledajući sve liste i stranke, Hasanbegović je imao tek 23 preferencijalni rezultat. Tek za usporedbu Plenković je imao 3 puta više i to više od 33 tisuće preferencijalnih glasova.

Hasanbegović je uvjeren da ima potporu većeg dijela HDZ-a, a argument mu je i pisanje nekih prohadezeovskih medija koji ga opisuju kao najpopularnijeg ministra u bivšoj Vladi.

No, za HDZ najbitnije je da je Plenkovićeva politika "novog HDZ-a" dovela do toga da će HDZ opet biti na vlasti. I to svega tri mjeseca nakon što su bili na koljenima. A to je u HDZ-u najbitnije.

Plenković je za sada IN, Hasanbegović je za sada OUT.