Stari televizori i građevinski otpad uz Dravu: Dovoljan je jedan veći vodostaj
SKRIVENI šumarci u okolici Varaždina pretvoreni su u ilegalna odlagališta otpada. Na samo nekoliko koraka od rijeke Drave gomilaju se stari televizori, plastika i građevinski materijal, a dovoljan je jedan porast vodostaja da sve završi u rijeci. Na taj problem uporno upozorava Varaždinac Ivor Fischer, koji dokumentira i prijavljuje ekološko onečišćenje, piše HRT.
Prijave bez rezultata
Iako na prvi pogled djeluju netaknuto, dravske šume skrivaju velike hrpe smeća. Ivor Fischer kaže da je lokacije s otpadom fotografirao i prijavljivao, ali bez konkretnih rezultata. "Ovu hrpu sam ja već triput slao u Čistoću i postoji stranica na kojoj možeš staviti slike i lokaciju otpada. Tamo sam stavio prije godinu dana. Ova hrpa je samo sve veća i veća", objašnjava Fischer. U šumarcima nailazi na sve, od plastike, starih televizora i namještaja do pelena i salonitnih ploča.
Otpad samo što nije u rijeci
Fischer tvrdi da takvih divljih deponija uz Dravu ima mnogo i da predstavljaju izravnu opasnost za rijeku. "Čim dođe visoka voda, to će se raznijeti po cijeloj Dravskoj šumi i po Dravi i sve dalje i dalje", upozorava. Problem, prema njemu, započinje i prije nego što otpad stigne u prirodu. Mnogi građani putem društvenih mreža traže usluge odvoza krupnog otpada, a unajmljeni prijevoznici ga zatim jednostavno istovare u šumi. "Kad vidim na Fejsu u tim varaždinskim grupama – 'odvozim krupni otpad', ili netko traži nekoga da odveze krupni otpad, treba samo ta imena zapisati i provjeriti kako oni to rade", predlaže Fischer.
"Ljudima bi to trebalo biti usađeno"
Dok se pojedinci poput Fischera trude očuvati prirodu, drugi Dravu i njezinu okolicu koriste kao besplatno smetlište. "Koliko čuvamo Dravu? Jako slabo. Nas nekoliko koji se muvamo po Dravi pokušavamo čuvati, ali ne uspijevamo baš previše. Previše smeća ima", kaže Ivor. Njegov sugrađanin Slaven dodaje kako sankcije nisu jedino rješenje. "Ne možemo ih mi koji smo tu uz Dravu kazniti, ljudima bi to trebalo biti usađeno da ne rade", smatra on. U međuvremenu, prijave čekaju reakciju nadležnih službi, a gomile otpada uz rijeku i dalje rastu. Trošak sanacije na kraju će platiti cijela zajednica.