Summit NATO-a trebao se iduće godine održati u Albaniji. Ipak neće
NATO smanjuje broj sastanaka na visokoj razini i sljedeće godine neće održati samit čelnika u Albaniji, kako je ranije bilo planirano. Odluka je donesena u trenutku rastućih napetosti unutar saveza, uzrokovanih pitanjima obrambenih izdvajanja, odnosom prema Iranu te ratom u Ukrajini.
Albanski premijer Edi Rama izjavio je u četvrtak da "još ne postoji zajedničko stajalište o tome kada će se samit održati, ali sigurno ne 2027. godine". "Ako se samit održi 2028. godine, bit će u Tirani", rekao je Rama, misleći na glavni grad Albanije.
Rutte: Održavamo samite kada su nam potrebni
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte nastojao je umanjiti važnost te odluke. "Fleksibilni smo kada je riječ o samitima NATO-a. Održavamo samite kada su nam potrebni", poručio je u intervjuu za Associated Press, dodajući da će se sljedeći održati "kada za to bude potrebe".
Ministri obrane NATO-a obično se sastaju u listopadu, ali prošlog mjeseca nije održan nijedan takav sastanak, a nijedan nije planiran ni za listopad 2027. godine. Ministri vanjskih poslova sljedeće godine imaju zakazan samo jedan sastanak, umjesto dosadašnja dva, u sklopu onoga što NATO naziva "paketom reorganizacije".
Američki ministar obrane Pete Hegseth i državni tajnik Marco Rubio od stupanja na dužnost propustili su po jedan sastanak NATO-a ili su ga napustili prije završetka razgovora. Hegseth je sastanke ministara obrane koristio kako bi oštro kritizirao europske saveznike i Kanadu ili ih pritiskao da povećaju obrambene izdatke.
Dio saveznika smatra da Albanija ne izdvaja dovoljno
Planirani samit u Albaniji dodatno je razotkrio probleme s kojima se savez suočava. Albanija je još 2025. godine određena za domaćina samita 2027. godine, no njezino je ime uklonjeno iz deklaracije usvojene na samitu u srpnju.
Dio saveznika smatra da Albanija ne izdvaja dovoljno za obranu te nije bio sklon nagraditi je domaćinstvom jednog od najvažnijih događaja NATO-a. Prema projekcijama, albanska vlada ove će godine za obranu izdvojiti 2.15 posto bruto domaćeg proizvoda.
NATO je postavio cilj prema kojem bi sve 32 članice do 2035. godine trebale izdvajati 3.5 posto BDP-a za temeljne obrambene potrebe te dodatnih 1.5 posto za infrastrukturu povezanu s obranom. Albanija pritom nije među najlošijim članicama kada je riječ o obrambenim izdacima. Španjolska, Belgija i Slovenija nalaze se u znatno lošijoj poziciji.
Golemi financijski i politički troškovi organizacije samita
Međutim, organizacija samita sama po sebi nosi goleme financijske i političke troškove. Nizozemskoj je za pripremu sastanka održanog 2025. godine u Haagu bila potrebna godina dana, uz ulaganje od približno 100 milijuna dolara.
Dužnosnici su naveli da je NATO najkasnije do listopada morao donijeti odluku o održavanju samita u Albaniji kako bi ta zemlja imala dovoljno vremena za organizaciju događaja sljedeće godine.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, koji je ovogodišnji samit ugostio u svom golemom predsjedničkom kompleksu u Ankari, dao je obnoviti vojnu zračnu luku za dolazak državnih čelnika te mobilizirao desetke tisuća pripadnika sigurnosnih službi.
Zbog toga su dijelovi turske prijestolnice bili praktički blokirani, a zaposlenici javnog sektora koji nisu obavljali nužne poslove dobili su tjedan dana slobodno. "Uvijek su potrebne opsežne sigurnosne mjere", rekao je Rutte za AP.
"Organizacija sastanka 32 saveznice, uz partnerske zemlje i naše indo-pacifičke partnere poput Japana, Južne Koreje, Australije i Novog Zelanda, vrlo je skupa", dodao je. Na pitanje isplati li se sve to, Rutte je kratko odgovorio: "Da".
Samiti služe kao demonstracija odlučnosti i jedinstva
Samit u Turskoj bio je i veliki politički spektakl, a kriza mu je prijetila čak i prije nego što su Trump i ostali čelnici sjeli za pregovarački stol.
Trump je ponovno pokrenuo pitanje preuzimanja kontrole nad Grenlandom, autonomnim teritorijem Danske, koja je članica NATO-a. Time je doveo u pitanje samu srž načela na kojem je savez osnovan 1949. godine, uzajamnu obranu. Američki predsjednik također je zahtijevao "lojalnost", optužujući NATO da nije podržao njegov rat protiv Irana.
Samiti NATO-a tradicionalno služe kao demonstracija odlučnosti i jedinstva članica, s ciljem odvraćanja potencijalnih protivnika od pokušaja testiranja snage saveza. Europski saveznici sumnjaju da Rusija upravo to želi učiniti.
Rutte je u Ankari predvodio veliku prezentaciju obrambene industrije kako bi uvjerio američkog predsjednika da saveznici znatno povećavaju vojnu potrošnju.
Nakon ruske invazije održan virtualni samit
Osim visokih troškova organizacije i političke cijene održavanja dobrih odnosa s Trumpom, stručnjaci smatraju da je NATO možda zasad ostvario dovoljno ciljeva. Postavljeni su novi ciljevi obrambenih izdvajanja i razvoja vojnih sposobnosti, a u Ankari se raspravljalo i o planiranju vojnih snaga.
"Postoji snažan argument da, ako nema pitanja koja opravdavaju okupljanje 32 državna čelnika, možda takav sastanak nije ni potrebno održati", rekao je David Cattler, viši suradnik američkog instituta CEPA (Centar za analizu europske politike).
"Moglo bi proći dvije, možda i tri godine između samita", dodao je Cattler, bivši visoki obavještajni dužnosnik NATO-a. U svakom slučaju, savez ima i druge mogućnosti za hitne situacije. NATO je svoj prvi virtualni samit održao u veljači 2022. godine, nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu.