PRED Specijalnim vijećem za organizirani kriminal Višeg suda u Beogradu za petak je zakazano izricanje presude za ubojstvo beogradskog novinara i vlasnika listova Dnevni telegraf i Evropljanin, Slavka Ćuruvije, koji je ubijen prije dva desetljeća, 11. travnja 1999., tijekom bombardiranja SR Jugoslavije koje je izveo NATO.

Suđenje za ubojstvo počelo je tek 17 godina kasnije, u lipnju 2015. godine, a na optužnici su se našla četvorica nekadašnjih pripadnika Državne sigurnosti (DB) - šef DB-a Radomir Marković, čelnik beogradskog odjela DB-a Milan Radonjić te operativci Ratko Romić i Miroslav Kurak, koji se tereti kao počinitelj ubojstva.

Od četvorice optuženih, Marković izdržava kaznu po presudi za ubojstvo premjera Đinđića, Romić i Radonjić se brane sa slobode, dok je Kurak u bijegu, a lociran je navodno u Africi, ali je nedostupan srbijanskom pravosuđu.

Presudu će, četiri godine poslije početka suđenja, priopćiti predsjednica tročlanog sudačkog vijeća Snežana Jovanović.

Tužiteljstvo je za optužene tražilo maksimalne kazne od po 40 godina zatvora, premda je prvooptuženi Radomir Marković na tu kaznu već osuđen zbog ubojstva premijera Zorana Đinđića, počinjenog dok je Marković bio na čelu DB-a.

Kao nalogodavac se spominjala Miloševićeva žena

Kao nalogodavac ubojstva u javnosti se spominjala supruga nekadašnjeg predsjednika SRJ Slobodana Miloševića, Mirjana Marković, ali politička pozadina atentata na Ćuruviju službeno nije otkrivena.

Mirjana Marković je, desetak dana prije nego što će Ćuruvija biti ubijen, na sjednici Direkcije Jugoslavenske ljevice (JUL), optužila Ćuruviju da je izazvao bombardiranje Jugoslavije i rekla da će mu narod suditi.

Neposredno uoči ubojstva u Politici Ekspres objavljen je tekst autora Miroslava Markovića "Ćuruvija dočekao bombe", a pročitan je istog dana i u udarnim terminima Radio-televizije Srbije.

Autor teksta, koji je ocijenjen "jednim od najsramnijih u povijesti srpskog novinarstva", citira poruku Mirjane Marković: „Izdaja nije uvijek i neizostavno bila izravna i brutalna…", te dodaje kako joj je "vlasnik jednog beogradskog dnevnog lista rekao da podržava Sjedinjene Američke Države u njihovoj želji da bombardiraju Srbiju i da će bombardirvanje Srbe naučiti pameti". U nastavku teksta navedeno je da je riječ "dabome, o Slavku Ćuruviji".

NATO je poduzeo kampanju bombardiranja Miloševićeve Jugoslavije od ožujka do lipnja 1999. kako bi istjerao srbijanske snage s Kosova i prekinuo ubijanje i protjerivanje Albanaca tijekom srbijanske borbe protiv pobunjenika.

Od osamdesetih bio protiv Miloševića

Novinar i vlasnik Dnevnog telegrafa i Evropljanina Slavko Ćuruvija bio je koncem osamdesetih godina novinar i urednik tadašnje Borbe, prvog dnevnog lista koji se otvoreno suprotstavljao Slobodanu Miloševiću i njegovoj politici.

Ćuruvija je u vrijeme Slobodana Miloševića imao kontakte s većinom političara, a bio jedan od rijetkih novinara koji su imali pristup Miloševićevoj supruzi Mirjani Marković.

Tijekom 1998., u vrijeme policijske akcije protiv pobunjenih Albanaca na Kosovu, Ćuruvijin Dnevni telegraf bio je privremeno zabranjen. List je prestao izlaziti kad je počelo bombardiranje SR Jugoslavije.

Ministar u to doba bio Vučić

U vrijeme ubojstva Ćuruvije, na pravoslavni Uskrs 1999., ministar informiranja u srbijanskoj vladi bio je današnji šef države Aleksandar Vučić.

Upravo je Vučić u jednoj od ocjena te egzekucije rekao da iza ubojstva stoji država.

Vučić je koncem studenog 2013., obnašajući dužnost prvog potpredsjednika vlade, izjavio je da će se to uskoro "pokazati i dokazati" jer su akteri te likvidacije još živi.

U emisiji "Teška riječ" na TV Pink Vučić je tada rekao da je Ćuruviju likvidirala država, vlast koja je ubijala neistomišljenike i protivnike.

"To je strašan problem za našu zemlju", rekao je Vučić i dodao kako je jasno da je riječ o vlasti čiji je dio i sam bio, ali je naglasio da u tome nije sudjelovao, niti je o tome bilo što znao.