IZMJENE izbornog zakona BiH bit će na dnevnom redu sastanka čelnika vladajuće koalicije sutra u Mostaru, potvrdio je predsjednik Naše stranke (NS) Edin Forto kazavši kako je i to potrebno riješiti prije nego što Europsko vijeće u ožujku bude odlučivalo o otvaranju pristupnih pregovora.

Predsjednici NS, SDP BiH Naroda i pravde (NiP) te HDZ BiH i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) mostarski su sastanak najavili kako bi prije kraja veljače posljednji put pokušali usuglasiti sadržaj zakona o sprječavanju sukoba interesa i zakona o sudovima, na čijem usvajanju inzistira Europska komisija kako bi Europskom vijeću mogla preporučiti da odobri otvaranje pregovora s BiH.

EK traži izmjene izbornog zakona u tehničkom dijelu

Ranije je parlament BiH usvojio zakon o sprječavanu pranja novca i financiranja terorizma, koji je bio dio tog paketa, dok Europska komisija traži izmjene izbornog zakona u tehničkom dijelu koji se odnosi na zaštitu integriteta izbornog procesa kroz uvođenje novih tehnologija nadzora i provjera birača i rezultata glasanja.

HDZ BiH je pak od partnera u vlasti zatražio da se istodobno usvoje i izmjene koje bi se odnosile na način izbora člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata, no tri stranke koje čine bošnjačko-građanski blok do sada su prema tom zahtjevu bile suzdržane jer to povezuju s potrebom izmjena ustava koje su vezane uz provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava (ECHR), koji je utvrdio brojne slučajeve diskriminacija birača temeljem njihove etničke pripadnosti ili mjesta prebivališta.  

Forto, koji je i ministar prometa u Vijeću ministara BiH rekao je novinarima u Sarajevu kazao jasno da izmjene izbornog zakona imaju tri dimenzije, odnosno pitanje izbora članova Predsjedništva BiH, imenovanja novih članova Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) i integriteta izbornog procesa, kao i da o svemu tome u ovom trenutku nema suglasnosti.

Svađe o zakonu o sudovima

Forto je kazao kako je za njega prioritet integritet izbornog procesa, ali je istaknuo kako je moguće postići dogovor i o druga dva otvorena pitanja. "Ako sutra izađemo s nekim dobrom dogovorom kojega možemo predstaviti EU kao partnerima i osigurati potporu u parlamentu onda se možemo nečemu nadati na sastanku Europskog vijeća 21. ožujka", kazao je.

Osim izbornog zakona o kojemu postoje nesuglasice između bošnjačko-građanskog bloka, odnose u vladajućoj koaliciji opterećuju i svađe o zakonu o sudovima odnosno o budućem sjedištu prizivnog odjela Suda BiH.

Čelnik SNSD-a Milorad Dodik inzistira da to bude u Banjoj Luci i tvrdi kako on tamo može osigurati "neutralno okruženje" u kojemu neće biti političkih pritisaka na suce. "Trojka" pak traži da sjedište prizivnog odjela bude u Istočnom Sarajevu, zbog blizine lokacije na kojoj je sada Sud BiH, kao i zatvora u kojemu borave optuženici i osuđenici koji se tamo procesuiraju.