OVISNOST o igrama na sreću jedna je od brzorastućih ovisnosti u Hrvatskoj, gdje trenutno ima 50.000 ovisnika te je primjetan rastući trend patološkog kockanja. Istraživanje splitskog Katoličkog bogoslovnog fakulteta pokazalo je da se s ovisnošću bori sve veći broj mladih.

20% srednjoškolaca redovito se kladi i kocka

Čak 73% srednjoškolaca probalo se kladiti, a njih 20% to čini redovito. Najčešće se radi o minimalnom iznosu koji dobiju od roditelja za obrok, ali ga potroše na kocku. Stručnjaci smatraju da je kockanje mladih veći i opasniji fenomen od kockanja odraslih, posebice jer se radi o vrlo teško uočljivoj ovisnosti.

"Mnogi ljudi najčešće skrivaju problem ovisnosti minimizirajući ozbiljnost situacije u kojoj se nalaze. Osoba neprestano razmišlja o kockanju, osjeća potrebu za povećanjem uloga kako bi postigla očekivano uzbuđenje. Ona nastavlja kockati unatoč negativnim posljedicama i neuspješnim pokušajima da prestane. Na kraju zbog svojih kockarskih navika zapada u ozbiljne financijske dugove", rekao nam je psihijatar Ivan Ćelić s Klinike za psihijatriju Vrapče. 

Mladi se češće rizično ponašaju tijekom adolescencije. Dio njih će sazrijevanjem uspostaviti kontrolu nad takvim ponašanjem, a dio u tome neće uspjeti. Mnogi ovisnici navode da su počeli kockati s 15 godina. 

Hrvatska ima 15 puta veći broj prodajnih mjesta za klađenje nego prije 20 godina

Iako postoje mnogi uzroci rasta broja ovisnika o igrama na sreću među mladima, ponajprije se ističe vrlo liberalni pravni okvir koji regulira kockanje. Hrvatska danas bilježi 15 puta veći broj prodajnih mjesta za klađenje nego prije 20 godina. Zbog toga smo, između ostalog, među najgorima u Europi.

"Mi kod nas bilježimo izuzetno velik broj prodajnih mjesta za kockanje (sportske kladionice, kafići s kladomatima, automat-klubovi, casina), velik broj televizijskih i radijskih reklama, online oglašavanja, pop-up poruka na portalima, sponzorstava od industrije kockanja i slično. 

Sve to potiče građane da se uključuju u igre te da u njima ustraju, što posljedično stvara rizik za razvoj ovisnosti", smatra prof. dr. sc. Neven Ricijaš sa zagrebačkog Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta.

U državnu blagajnu slijevaju se stotine milijuna eura

S liberalnim pravnim okvirom koji regulira kockanje raste broj ovisnika, ali se i puni državna blagajna. Od bogate industrije država svake godine dobije dio kolača, odnosno nekoliko stotina milijuna eura. 

Prema podacima Porezne uprave, od poreza i naknada od igara na sreću u državni proračun je prije tri godine uplaćeno 190.5 milijuna eura, u 2022. godini taj iznos bio je veći za 60 milijuna, a prošla godina bila je rekordna s 310.7 milijuna eura. 

Taj iznos posljednjih sedam godina kontinuirano raste, kao i broj ovisnika o kocki u drugim europskim zemljama. Belgijci, primjerice, više ne mogu naići na oglase za igre na sreću jer je takvo oglašavanje prošle godine zabranjeno na televiziji, radiju, portalima, u novinama i časopisima, na društvenim mrežama, pa čak i u kinima i svim javnim prostorima. 

S vremenom će zabrana biti proširena pa će od 2025. godine biti zabranjeno oglašavanje igara na sreću i na stadionima, a od 2028. godine industrija kockanja neće moći sponzorirati profesionalne sportske klubove. 

Vlada će uvesti restrikcije oglašavanja. "Postoji još koraka koje je potrebno učiniti"

U Hrvatskoj je vlada netom prije izbora u javnost pustila prijedlog o izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću. Jedan od naših najpoznatijih stručnjaka u području ovisnosti o kockanju, profesor Neven Ricijaš sudjelovao je u javnoj raspravi te za Index objasnio kako se novi prijedlog odnosi na restrikcije vezane uz oglašavanje i kvalitetnije specificiranje postupka samoisključenja igrača te formiranje registra. 

"Prvo bih napomenuo kako su to dobri prvi koraci koji svakako rade određeni pomak, ali nedovoljno u aktualnim okolnostima. Posebno pozdravljam dio oko kvalitetnije regulative samoisključenja jer je to problem na koji ukazujemo dugi niz godina, a koji može značajno pomoći ovisnicima.

Što se tiče oglašavanja i izloženosti kockanju, tu sam u javnoj raspravi predložio neke specifikacije koje smatram nužnima da se još implementiraju kako bi cjelokupni okvir bio logičan i precizan. Oglašavanje duhanskih proizvoda i alkoholnih pića je u pravilu zabranjeno te bi kockanju, kao aktivnosti rizičnoj za razvoj ovisnosti, trebalo pristupiti na isti način.

Dakle, nije cilj potpuna prohibicija i zabrana rada industrije, već osiguravanje mehanizama zaštite i manje izloženosti kockanju kod građana. Ovo je samo jedan dio cjelovitijeg paketa. Postoji još koraka koje je potrebno učiniti i za to je potrebno napraviti strateški plan o tome gdje želimo biti za koju godinu", smatra profesor Ricijaš. 

Oglašavanje igara na sreću perfidno i postepeno uvlači mlade u svijet kocke. Osim promjena oko oglašavanja, Hrvatska je 2020. godine donijela uredbu po kojoj se automat-klubovi ne smiju otvarati 500 metara od škola. No čini se da je ta zabrana mrtvo slovo na papiru jer vrijedi samo za nove automat-klubove, dok se oni koji su odavno otvoreni nisu morali premjestiti. 

Što će biti s 3600 kladomata u kafićima?

Među zagovarateljima zabrane oglašavanja je i stranka Možemo, a saborska zastupnica Ivana Kekin za Index je kazala da je prijedlog u ovom obliku, iako jest iskorak, ipak nedovoljan. Podržala je ograničeno oglašavanje na javnim površinama, dok su reguliranja u elektroničkim medijima i publikacijama za nju nedostatna. 

"Zabranjuje se oglašavanje od 6 do 23, no uz iznimku sportskih događaja uživo. Navedena iznimka omogućuje da za vrijeme najgledanijih sportskih sadržaja, koji su često i cjelodnevnog karaktera, kao što su svjetska ili europska prvenstva te Olimpijske igre, građani, uključujući i djecu, budu čitav dan izloženi agresivnom reklamiranju. 

Osim toga, ovaj zakonski prijedlog u cijelosti ignorira pitanje rasprostranjenosti prodajnih mjesta, kojih u Hrvatskoj ima 5500. I dok zakonodavac uređuje koji broj ljekarni ili ureda javnih bilježnika smije biti prisutan na nekom području i veže ga uz broj stanovnika, propušta ograničiti broj prodajnih mjesta za klađenje", kazala je Kekin i dodala: 

"Ovaj zakonski prijedlog uopće ne ukida kladomate, koji se nalaze po ugostiteljskim objektima - njih čak 3600. Kladomati su visokorizični, osobito za maloljetničku populaciju, a dodatno značajno otežavaju održavanje apstinencije osobama koje su već razvile simptome iz sfere ovisnosti o kockanju."

Predložene izmjene su, smatra, zakašnjele i nedovoljne te i dalje zanemaruju javnozdravstveni aspekt, osobito kada je u pitanju zaštita maloljetnika. Hoće li Hrvatska krenuti stopama Belgije, pokazat će stav Ministarstva financija nakon javne rasprave, u kojoj su predloženi brojni komentari. Dok se čeka daljnja procedura i saborska rasprava, reklame za igre na sreću i dalje će uvlačiti mlade u svijet kocke i puniti državnu blagajnu.