S NOVOM turističkom sezonom vraćaju se i stari problemi, a među njima se ističu prevare turista putem lažnih oglasa za smještaj na Jadranu. Uigrane metode prevaranata, poput lažnih rezervacija, dvostrukog iznajmljivanja istog apartmana i krađe identiteta stvarnih iznajmljivača, i dalje predstavljaju opasnost za lakovjerne građane, piše N1.

Sve više pravara

Tako je prije dva tjedna 24-godišnjakinja iz Brestovca prijavila policiji da je početkom mjeseca preko društvene mreže dogovorila najam apartmana na moru. Nakon što je uplatila novac, nepoznata osoba s kojom je komunicirala prestala joj se javljati. Naknadno je otkrila da stvarni vlasnik apartmana nije znao za oglas niti je primio njezin novac. Prevarant je iskoristio identitet vlasnika i fotografije smještaja, vjerojatno preuzete s neke od stranica za oglašavanje.

Slično se prije desetak dana dogodilo i 38-godišnjaku iz Vrpolja. On je, kako je izvijestila PU brodsko-posavska, 30. lipnja preko društvenih mreža tražio apartman za ljetovanje. Javila mu se nepoznata osoba i ponudila smještaj u Zadru, za koji je uplatio predujam veći od 300 eura. Da je prevaren, shvatio je tek nakon što je stupio u kontakt sa stvarnom vlasnicom, koja mu je potvrdila da slobodnih apartmana nema već mjesecima.

Policijskoj upravi istarskoj sredinom lipnja javio se i državljanin Srbije koji je preko grupe za najam stanova na društvenoj mreži dogovorio najam stana u Rovinju po povoljnoj cijeni. Nakon što je uplatio nekoliko stotina eura predujma, navodni vlasnik mu se više nije javljao. Policija stoga redovito poziva građane na oprez prilikom kontaktiranja nepoznatih osoba i stranica putem društvenih mreža te savjetuje da ne uplaćuju novac i ne šalju osobne podatke bez dodatnih provjera.

Siva zona internetskih oglasnika

Marko Paripović, predsjednik udruge Potrošački centar iz Rijeke, ističe kako se broj prevara putem lažnih oglasa za turistički smještaj smanjio, i to dobrim dijelom zahvaljujući policiji.

"Policija radi dobar posao kroz svoje kampanje, a ima i mlađe, educirane kadrove za otkrivanje internetskih prevara. Ljudi su znatno bolje informirani o takvim prijevarama i sve se češće obraćaju policiji, koja tako preuzima dio posla koji bi trebale raditi druge institucije", kaže Paripović.

Jedna od institucija na koju cilja je Državni inspektorat.

"Najveći problem je oglašavanje na internetskim oglasnicima. To je siva zona, za razliku od platformi kao što su Booking.com ili Airbnb. Problem je prvenstveno u tome što država nije dobro organizirala kontrolu i regulaciju te što Državni inspektorat nema kapaciteta odraditi posao za koji je plaćen", smatra Paripović.

CERT: Povećan broj prijava pokušaja prevara

Svoj dio posla obavlja i Nacionalni CERT, odjel CARNET-a zadužen za očuvanje kibernetičke sigurnosti u Hrvatskoj. Iz CERT-a su ovih dana upozorili na pojačane phishing aktivnosti vezane uz rezervacije turističkog smještaja. Navode kako ljeti bilježe povećan broj prijava pokušaja prevara u kojima se napadači lažno predstavljaju kao predstavnici smještaja ili platforme Booking.com kako bi ukrali podatke bankovnih kartica ili naveli korisnike na uplatu novca.

"U slučajevima koji su nam prijavljeni, građani preko aplikacija za dopisivanje, primjerice WhatsAppa, primaju poruke s raznih inozemnih brojeva. Pošiljatelji se lažno predstavljaju kao djelatnici smještaja ili Booking.com-a, a kako bi djelovali uvjerljivo, koriste stvarne podatke korisnika poput imena, prezimena i točnih datuma rezervacije. U porukama se najčešće navode navodni problemi s rezervacijom, traži se potvrda ili ažuriranje podataka o plaćanju te se prilažu poveznice na sumnjive internetske stranice. Cilj je navesti korisnika da unese podatke s bankovne kartice ili uplati novac", poručuju iz Nacionalnog CERT-a.

"Prevarant prodaje smještaj u našem apartmanu"

U Facebook grupi "Crna lista iznajmljivača apartmana i gostiju" korisnici dijele svoja iskustva s prevarama. Jedan vlasnik apartmana iz okolice Splita nedavno je opisao kako mu je ukraden identitet.

"Prevarant je objavio moje slike s lažnim prezimenom i datumom rođenja te prodaje smještaj u našim apartmanima, a kao adresa za uplatu naveden je Osijek. Koristi lažni profil s mojim fotografijama, lažni broj telefona i datum rođenja. Nažalost, neki su gosti nasjeli na te lažne slike i poveznicu te su izgubili novac", napisao je.

Prevara će i dalje biti, no Paripović iz Potrošačkog centra smatra da ih je ipak manje nego prije tri ili četiri godine.

"Stvari se kreću u pozitivnom smjeru, slično kao i s prevarama u internetskoj trgovini, koja je velik problem na cijelom europskom tržištu. Puno je napravljeno kroz europsku administrativnu regulativu kako bi se te pojave bolje kontrolirale", ističe Paripović. On savjetuje stalan oprez kod oglasa koji izgledaju predobro, primjerice kada se luksuzni smještaj nudi po nerealno niskoj cijeni i uz uvijek dostupne termine.

Kako prepoznati prevaru i zaštititi se?

Nacionalni CERT savjetuje kako prepoznati pokušaje prevare. Pripazite ako poruke dolaze s nepoznatih ili stranih telefonskih brojeva, ako se traži hitna potvrda rezervacije ili podataka o plaćanju, ili ako poruke sadrže poveznice na sumnjive internetske domene. Prevaranti često stvaraju osjećaj hitnosti, prijeteći otkazivanjem rezervacije ako ne reagirate odmah, te traže unos podataka bankovne kartice izvan službene platforme.

Kako biste se zaštitili, ne otvarajte poveznice iz neočekivanih poruka i ne unosite podatke o karticama na neprovjerenim stranicama. Sve zahtjeve vezane uz rezervaciju provjeravajte isključivo prijavom u službenu aplikaciju ili na internetsku stranicu platforme poput Booking.com-a. Smještajni objekt kontaktirajte putem službenih podataka dostupnih unutar platforme. Uvijek pažljivo provjeravajte internetsku adresu stranice prije unosa podataka, koristite dvofaktorsku autentifikaciju gdje je to moguće i redovito pratite promet po bankovnom računu te svaku sumnjivu aktivnost prijavite banci.