ŠVEDSKA ponovno prkosi europskim trendovima, ovaj put u vidu volje građana na nedjeljnim izborima za Europski parlament. Ekstremno desni Švedski demokrati pretrpjeli su težak poraz, a ljevičarske stranke ostvarile uspjeh. Baš suprotno izbornim rezultatima u svim ostalim zemljama Europske unije, osim Portugala.

Neočekivan iskorak Zelenih

Neočekivani iskorak postigli su švedski Zeleni, koji su s 13.8% glasova postali treća politička snaga u zemlji, odmah iza vodećih Socijaldemokrata (24.8%) i konzervativnih Umjerenjaka (17.6%). Statistički gledano, najviše je napredovala Ljevica s 10.9%, odnosno čak 4.1% više nego na prethodnim izborima za Europski parlament 2019. godine.

Za premijera iz redova Umjerenjaka, Ulfa Kristerssona, koji je pobjedničku koaliciju desnog centra na parlamentarnim izborima 2022. godine okupio ponajprije zahvaljujući glasovima Švedskih demokrata, najveći je problem što su tri stranke (Umjerenjaci, Liberali i Demokršćani) koje čine njegovu vladu izborile samo 27.7% glasova.

"Suprotstavljamo se desničarskim ekstremistima koji sve više osvajaju Europu" 

Nasuprot tome, tri stranke s druge strane političkog spektra zajedno su osvojile 49.6%, što bi u ovom trenutku bilo dovoljno za pobjedu ljevice za eventualnim parlamentarnim izborima. Ako im se uključi i Stranka centra, oporba je pridobila gotovo 57 posto biračkog tijela.

Posebno impresivan, gotovo senzacionalan rezultat Zeleni su postigli u dva najveća švedska grada - Stockholmu i Göteborgu. U švedskoj prijestolnici Zeleni su pobijedili s 20.6% glasova (Švedski demokrati su tek šesta stranka u gradu sa samo 7%), a u Göteborgu su izborili drugo mjesto (17.6%) odmah iza Socijaldemokrata.

"Birači su uvidjeli da se zalažemo za dvije stvari koje očito zabrinjavaju mnoge ljude: ofenzivnu i dobru klimatsku politiku i da se suprotstavljamo desničarskim ekstremistima koji sada sve više osvajaju Europu", rekla je u izbornoj noći istaknuta članica Zelenih Isabella Lövin.

Težak poraz ekstremne desnice

"Povijesni neuspjeh Švedskih demokrata" bio je naslov online izdanja vodećeg švedskog lista Dagens Nyhetera u ponedjeljak ujutro. Naime, švedska ekstremna desnica zaista je u nedjelju pretrpjela prvo nazadovanje u bilo kojim izborima u 35-godišnjoj povijesti stranke.

Švedski demokrati osvojili su 13.2% glasova, što je 2.1% manje nego na prošlim europskim izborima i čak 7.3% manje nego na parlamentarnim izborima 2022. godine. Uoči ovih izbora ambicija Švedskih demokrata bila je prestići Umjerenjake i etablirati se kao druga politička snaga u zemlji, no na kraju su završili tek na četvrtom mjestu.

"Nećemo se ispričavati"

"Moramo dobro razmisliti zašto nismo napredovali, nego tek zadržali svoja tri mandata u Europskom parlamentu. Prošli mjesec je bio težak za našu stranku. Mi nismo stranka koja će se ispričavati samo zato što netko misli da bismo to trebali učiniti", rekao je stranački lider Jimmie Åkesson, koji se prvi put u gotovo dva desetljeća na mjestu predsjednika suočio s izbornim porazom.

Åkesson se referirao na nedavno otkriće novinara kanala TV4 da Švedski demokrati preko lažnih i anonimnih računa na društvenim mrežama vode prljavu kampanju ponajprije protiv političkih neistomišljenika, ali i svojih partnera iz vladajuće koalicije. Osim toga, pokazalo se da je u komunikacijskom odjelu Švedskih demokrata bila zaposlena osoba bliska ruskim obavještajnim službama, koja je usto smatrala da bi Rusija trebala izvršiti invaziju na Švedsku.

Posebno neugodno nazadovanje u desnim regijama

Posebno neugodno po stranku ekstremne desnice bilo je nazadovanje u svih 38 općina u inače desnici tradicionalno sklonim regijama Skåne i Blekinge, odakle je rodom i sam Åkesson.

Prve analize u švedskim medijima pokazuju da stranačko geslo Švedskih demokrata na ovim izborima "Moja Europa gradi zidove" (Mitt Europa bygger murar) nije odražavalo činjenicu da švedski građani pitanje imigracije više ne doživljavaju kao najvažnije.

"Birače su više zanimala pitanja koja se odnose na demokraciju, mir i sigurnost u Europi. Međutim, rekla bih da su iznad svega građane zabrinjavale ekološke treme i klimatske promjene", rekla je politologinja Jenny Madestam za Dagens Nyheter.