BROJ nuklearnih bojnih glava u svijetu smanjio se ove godine na 13.400, ali devet nuklearnih sila nastavlja s modernizacijom svog arsenala, objavio je u ponedjeljak švedski think-tank.

Broj nuklearnih bojnih glava smanjio se za oko 465 u odnosu na 2019., objavio je Stockholmski institut za istraživanje međunarodnog mira (SIPRI).

Navedena brojka obuhvaća bojne glave u aktivnom pogonu, ali i uskladištene ili spremne za uklanjanje.

Smanjenju ukupnog broja najviše je pridonijelo uklanjanje ruskih i američkih nuklearnih bojnih glava.

Te dvije sile posjeduju zajedno oko 90 posto svih nuklearnih bojnih glava.

SIPRI procjenjuje da SAD ima 5800, a Rusija 6275 nuklearnih bojnih glava.

Velika Britanija, Francuska, Kina, Pakistan, Izrael i Sjeverna Koreja zemlje su koje su priznale da imaju nuklearno oružje.

SIPRI procjenjuje da Velika Britanija ima 215 bojnih glava, Francuska 290, Kina 320, Indija 150, Pakistan 160, a Izrael 90.

Vjeruje se da Sjeverna Koreja ima između 30 i 40 nuklearnih bojnih glava, ali ona nije uključena u globalnu procjenu SIPRI-ja.

Oko 1800 nuklearnih glava drži se u stanju visoke pripravnosti, navodi SIPRI.

Proširena uloga nuklearnog oružja u vojnim planovima?

Ipak, nuklearne sile istovremeno moderniziraju svoje arsenale ili razvijaju sustave za lansiranje projektila, kao i proizvodne pogone.

"Svih devet nuklearnih država, čini se, zadržava svoj arsenal na neodređeno vrijeme", kazao je istraživač SIPRI-ja Shannon Kile za dpa.

Kile je kazao da to sugerira da se nuklearno oružje i dalje smatra sredstvom odvraćanja od napada druge države, ali postoje znakovi da nuklearna oružja imaju "novu ili proširenu" ulogu u, pogotovo američkim i ruskim, vojnim planovima.

To predstavlja "značajan zaokret u posthladnoratovskim trendovima prema postupnoj marginalizaciji nuklearnog oružja i mislim da je to možda razvoj koji najviše zabrinjava", dodao je.

SIPRI-jev izvještaj temelji se na dostupnim informacijama, a nedostatak transparentnosti nuklearnih sila bio je izazov, kazali su iz SIPRI-ja.

SAD, Velika Britanija i Francuska dali su neke informacije, dok Rusija dijeli informacije s SAD-om po bilateralnom sporazumu o kontroli nuklearnog naoružanja Novi START.

"Sporazum (Novi START) je važna mjera transparentnosti", rekao je Kile, dodajući da su time Rusija i SAD dobili mogućnost provođenja, primjerice, inspekcija na licu mjesta.

Američki i ruski izaslanici susrest će se kasnije ovoga mjeseca u Beču kako bi razgovarali o Novom START-u koji istječe u veljači 2021.

Kile je napomenuo da Washington želi uključiti Kinu u buduće sporazume o kontroli nuklearnog naoružanja, uslijed zabrinutosti oko jačanja kineskog nuklearnog arsenala.

"Kina nije javno odustala od stava da neće prva upotrijebiti nuklearno oružje", rekao je.

Indija i Pakistan objavljuju priopćenja o nekim testiranjima projektila, ali daju malo informacija o veličini svog arsenala, navodi SIPRI.

Sjeverna Koreja pak ne pruža nikakve informacije o kapacitetu svog nuklearnog arsenala, ali je priznala da posjeduje nuklearno oružje i da provodi testiranja projektila, dok Izrael ne komentira svoj nuklearni arsenal.