UDIO potpuno električnih automobila među novim automobilima raste diljem svijeta, a u brojnim zemljama dosegnuo je rekordne razine. To pokazuju najnoviji podaci međunarodne energetske organizacije Ember, koja je analizirala prodaju automobila na svjetskim tržištima. Hrvatska pritom znatno zaostaje za ostalim članicama Europske unije.

Hrvatska na posljednjem mjestu u EU

Prema analizi Embera, koja prati udio potpuno električnih automobila (BEV) među novoregistriranim automobilima, Hrvatska je tijekom 2026. zabilježila vlastiti rekord, ali je unatoč tome ostala na posljednjem mjestu u Europskoj uniji. Od ožujka do kolovoza takvi su automobili u Hrvatskoj činili oko 4,3 posto svih novih registracija. Podaci se temelje na pomičnim šestomjesečnim razdobljima budući da takav prikaz omogućuje jasnije praćenje trendova.

Istraživanjem je obuhvaćeno 56 zemalja, dok je na interaktivnom grafikonu prikazano njih 49, odnosno samo one koje su tijekom 2026. ostvarile rekordne udjele. 

Razlika Hrvatske u odnosu na europske predvodnike izrazito je velika. U Norveškoj, koja nije članica Europske unije, udio potpuno električnih automobila dosegnuo je čak 97,8 posto, u Danskoj 79,8 posto, u Finskoj 49,7 posto, u Nizozemskoj 42,8 posto, a u Švedskoj 40,8 posto. Prosjek Europske unije iznosio je 22,5 posto, odnosno više od pet puta više nego u Hrvatskoj.

Što se tiče članica EU koje nisu prikazane na grafikonu, riječ je o Poljskoj i Rumunjskoj, koje tijekom 2026. nisu ostvarile rekordne udjele električnih automobila. No obje su ispred Hrvatske. Od ožujka do kolovoza udio potpuno električnih automobila među novim registracijama iznosio je 4,8 posto u Poljskoj i 7,4 posto u Rumunjskoj.

Zašto Hrvatska zaostaje u prodaji električnih automobila?

Jedan od razloga slabije prodaje električnih automobila u Hrvatskoj mogla bi biti njihova cijena, osobito u odnosu na kupovnu moć građana. Da se hrvatski kupci u velikoj mjeri okreću rabljenim vozilima, pokazuju i podaci Centra za vozila Hrvatske, prema kojima se u Hrvatsku uvozi više rabljenih automobila nego što se registrira novih, dok prosječna starost osobnih automobila iznosi više od 13 godina.

Europska komisija u izvješću o Hrvatskoj za 2026. upozorava i na visoke troškove javnog punjenja električnih vozila, probleme s različitim sustavima punionica te ograničene mogućnosti punjenja kod kuće, osobito za građane koji žive u stambenim zgradama.

Važnu ulogu imaju i državni poticaji, koji se ne dodjeljuju kontinuirano, nego putem povremenih natječaja. Pritom raspoloživa sredstva znaju planuti u svega nekoliko sati. Tako su 2024. građani svih 15 milijuna eura predviđenih za subvencije rezervirali u samo četiri sata, nakon čega je Fond za zaštitu okoliša zatvorio natječaj. Takav sustav otežava planiranje kupnje jer građani ne mogu računati na stalnu dostupnost poticaja.

Razlike među velikim tržištima

I među velikim europskim tržištima postoje znatne razlike. U Francuskoj je udio potpuno električnih automobila iznosio 30,6 posto, u Njemačkoj 27,5 posto, a u Italiji 8,3 posto. Pritom se Njemačka i Francuska posljednjih godina kreću prema sve većem udjelu električnih automobila, dok je u Italiji njihov prodor znatno sporiji. Ipak, i talijansko tržište bilježi rast, osobito tijekom 2026. godine.

Kada se gledaju apsolutne brojke, Kina je uvjerljivo najveće svjetsko tržište električnih automobila po broju prodanih vozila i kategorija za sebe. Prema Emberovim podacima, od siječnja do kolovoza 2026. ondje je registrirano gotovo 4,46 milijuna potpuno električnih automobila, što je gotovo polovica od ukupno 9,33 milijuna registriranih u svijetu. U EU u istom je razdoblju registrirano oko 1,65 milijuna takvih automobila.

Električni automobili osvajaju i tržišta u razvoju

Podaci pokazuju da rast udjela električnih automobila više nije ograničen na razvijene europske zemlje i Kinu. Među državama s visokim udjelima ističe se Urugvaj s 40,2 posto, dok je u Tajlandu udio dosegnuo 28,8 posto, a u Indoneziji 24,2 posto.

"Snažan rast izvan SAD-a i Kine bio je ključan za nastavak rasta prodaje električnih vozila. Isključujući SAD i Kinu, globalna prodaja BEV-a porasla je za procijenjenih 45% u razdoblju od siječnja do kolovoza 2026. u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine", navodi se u istraživanju.

Istodobno, električni automobili u nekim velikim zemljama i dalje zauzimaju relativno malen dio tržišta. U Indiji njihov udio iznosi 7,4 posto, u Japanu 3,3 posto, a u Meksiku samo 2,1 posto.

SAD po udjelu električnih automobila iza 49 zemalja

Ember posebno ističe primjer Sjedinjenih Američkih Država, koje se nisu ni našle među 49 zemalja s rekordnim udjelima električnih automobila prikazanima na našem grafikonu. Nakon prošlogodišnjeg ukidanja savezne potpore električnim vozilima, njihov je udio među novim vozilima pao na svega šest posto u prvih osam mjeseci 2026. godine.

Pritom SAD po apsolutnom broju prodanih električnih automobila stoji znatno bolje. Od siječnja do kolovoza ondje je registrirano oko 640 tisuća takvih vozila, što ga svrstava na drugo mjesto u svijetu, odmah iza Kine. Međutim, američko automobilsko tržište toliko je veliko da električni automobili i dalje čine malen dio ukupne prodaje.

Prema Emberovoj analizi, čak 49 od 56 promatranih zemalja sada ima veći udio električnih automobila od SAD-a, a samo tijekom ove godine preteklo ih je 15 zemalja, među kojima su Brazil, Indija, Italija, Malezija i Novi Zeland.

Električni automobili i energetska sigurnost

Ember u svojoj analizi ističe da širenje električnih automobila ne utječe samo na automobilsko tržište nego i na energetsku sigurnost država. Prema procjenama organizacije, električni automobili u zemljama koje uvoze naftu od ožujka do kolovoza ove godine zamijenili su potrošnju nafte vrijednu oko 20 milijardi dolara.

Autori istraživanja zaključuju da elektrifikacija prometa može smanjiti izloženost država poremećajima na naftnom tržištu i naglim promjenama cijena goriva.

"Zemlje koje su ulagale u električne automobile prije ove krize sada su bolje zaštićene, a njihov primjer slijedi sve veći broj drugih zemalja. Svaki električni automobil na cesti smanjuje izloženost nestabilnim naftnim tržištima, a kako njihov broj raste, raste i zaštita od budućih poremećaja u opskrbi", stoji u istraživanju.