VELIKI broj zemalja je danas obilježio 90. obljetnicu završetka prvog svjetskog rata, jednog od najkrvavijih i za svjetsku povijest najvažnijih sukoba.

11. studeni - dan kada je 1918. godine proglašeno primirje na zapadnoj fronti - u mnogim zemljama svijeta se obilježava kao dan sjećanja na ratne veterane. Što se samog prvog svjetskog rata, danas u svijetu postoji samo deset još uvijek živih osoba kojima je potvrđeno formalno sudjelovanje u tom sukobu - četvorica u Velikoj Britaniji, dvojica u Francuskoj, dvojica u SAD i dvojica u Australiji.

Ove je godine preminuo posljednji njemački veteran prvog svjetskog rata, a nešto ranije i posljednji francuski aktivni sudionik sukoba. Većina preživjelih u drugim državama su uglavnom mladići i dječaci koji su bili unovačeni, ali nisu direktno sudjelovali u borbama.

U Britaniji su trojica od četvorice preživjelih veterana - 108-godišnji Bill Stone, 110-godišnji Harry Patch i 112-godišnji Harry Allingham - sudjelovali na tradicionalnoj memorijalnoj svečanosti, dok je u Europi francuski predsjednik Nicolas Sarkozy vodio svečanost kraj Verduna, poprišta jedne od odlučujućih bitaka rata gdje je francuska vojska 1916. godine u nekoliko mjeseci iskrvarila ali uspjela zaustaviti njemačku ofenzivu. Uz Sarkozyja su nazočni bili britanski princ Charles, australski generalni guverner Quentin Bryce te Peter Mueller, predsjednik njemačkog Bundesrata.

Prvi svjetski rat, koji je 1914. godine započeo kada je Srbija odbila austro-ugarski ultimatum povodom sarajevskog atentata, bio je sukob dva suparnička bloka velikih europskih sila - Antante koju su činile Britanija, Francuska i Rusija, te Centralnih sila koju su činile Njemačka i Austro-Ugarska. Do kraja rata su se Centralnim silama priključili Turska i Bugarska, dok su se Antanti priključile Belgija, Crna Gora, Italija, Rumunjska, Portugal i SAD. Rat je završio 1918. godine kada je Njemačka nakon četiri godine rovovskog rata poražena na zapadnoj fronti te prisiljena prihvatiti savezničke uvjete za primirje.

Prije nego što je rat formalno završio Versailleskim mirovnim ugovorom u lipnju 1919. godine, već su se raspala četiri tadašnja velika carstva - Njemačko, Austro-Ugarsko, Otomansko i Rusko - a na njihovim ruševinama stvorile nove nacionalne države, uključujući Jugoslaviju.

Točni gubii u ljudstvu se nisu nikada utvrdili, a većina procjena govori oko deset milijuna mrtvih i oko 20 milijuna ranjenih. No, čak i na one koji nisu bili direktno pogođeni rat je sa svojim trajanjem i demonstracijom novih efikasnih metoda za ubijanje ljudi i razaranje ostavio dojam koji se može osjetiti i kod današnjih generacija.  Napori da se rat koji su njegovi suvremenici jednostavno zvali "Veliki" učini "ratom koji će završiti sve ratove" nisu urodili plodom te su žrtve i stradanja koje je svijet iskusio 1914-1918. godine za samo dva desetljeća zasjenjene još jednim, ovog puta razornijim i krvavijim sukobom.

D.A.

Foto: AFP