EUROPSKA svemirska sonda Huygens uspješno je sletjela na Titan, najveći Saturnov mjesec, 14. siječnja 2005. godine, čime je ispisana jedna od najvažnijih stranica u povijesti istraživanja Sunčeva sustava. Bio je to prvi i zasad jedini uspješan silazak neke letjelice na površinu tijela u vanjskom dijelu Sunčeva sustava.

Huygens je bila sonda koju je razvila Europska svemirska agencija, kao dio zajedničke misije Cassini-Huygens s američkom NASA-om. Nakon sedam godina putovanja kroz svemir, sonda se odvojila od orbitera Cassini i započela dvosatni pad kroz gustu atmosferu Titana.

Otkrića na tajanstvenom mjesecu

Tijekom spuštanja, Huygens je prvi put u povijesti poslala detaljne podatke o kemijskom sastavu Titanove atmosfere, koja je bogata dušikom i organskim spojevima. Fotografije snimljene tijekom spuštanja i nakon slijetanja otkrile su prizor koji je znanstvenike zapanjio: površinu prekrivenu oblim kamenjem nalik riječnim oblutcima, što je upućivalo na postojanje tekućina - ali ne vode, nego metana i etana.

Sonda je sletjela relativno nježno, a instrumenti su pokazali da se površina ponaša poput vlažnog pijeska ili gline. Huygens je nakon slijetanja nastavila slati podatke oko 90 minuta, sve dok se Cassini nije izgubio ispod horizonta.

Ova misija smatra se jednim od najvećih uspjeha europske planetarne znanosti. Podaci koje je Huygens poslala i danas su temelj za razumijevanje Titana, jednog od najzanimljivijih svjetova u Sunčevu sustavu i potencijalnog kandidata za proučavanje prebiotičke kemije.