DANAS su na teren trebali izaći tajni kupci kako bi u trgovinama različitih proizvoda i usluga provjerili kako ide preračunavanje cijena iz kuna u eure. Cilj je zaštititi potrošače od moguće zlouporabe i zaokruživanja cijena na više iznose.

No Ministarstvo gospodarstva još nije pripremilo aplikaciju koja je tajnim kupcima neophodna za rad jer u nju moraju unositi podatke s terena. N1 doznaje da će aplikacija biti spremna od srijede za obuku, a u punoj primjeni od 5. rujna.

Što će raditi tajni kupci?

Isticanje dvojnih cijena na nekim prodajnim mjestima već je počelo, no zbog straha od zlouporabe na teren će ovih dana izaći tajni kupci kako bi provjerili ima li trgovaca koji će "loviti u mutnom".

Provjeravat će cijene svega, od brašna, ulja i šećera pa sve do restorana, teretana i frizerskih salona.

"Obilazit će se određene trgovine, određeni artikli će se također promatrati u periodu u više od godine dana, s tim da će se kontrolirati konverzija u eure. Kad uđem u dućan, trebam doći do artikala, određenog broja artikala gdje kod svakog posebno treba snimiti cijenu i onda nakon drugog razdoblja od mjesec dana opet doći i opet pregledati tu cijenu", otkriva jedna gospođa koja je angažirana za tajnu kupnju.

Potom će podatke unijeti u aplikaciju za čiju je pripremu zaduženo Ministarstvo gospodarstva.

"Građani će morati provjeravati"

Iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača kažu da ima razloga za brigu.

"Od Nove godine do 14. siječnja se plaća i u eurima i u kunama, ali trgovci moraju vraćati i u eurima i u centima. I tu mislimo da će biti najviše problema jer ljudi si trebaju u glavi skontati koliko trebaju dobiti nazad. Znači, platit će kunama, a dobit će nazad eure. Očekujemo da će tu biti problema i evo, sve upozoravamo da prekontroliraju. Dakle, ne moraju taj čas, nego da se maknu od blagajne i trebaju reagirati dok su tamo. Dakle, ako ustanove da je nepravilno obračunato, trebaju odmah to prijaviti i reagirati taj čas", kaže predsjednica udruge Ana Knežević.

Najviše problema moglo bi biti, upozorava Knežević, kod pružatelja različitih usluga, primjerice u ugostiteljstvu ili kod frizera.

"Mi smo računali, evo, frizura od 100 kuna ispast će 10 eura i 27 centi. Dakle, mislimo da neće reći frizeri – dajte mi 10 eura i 27 centi - nego možda 10.50 ili 11 ili možda čak i 15 neki. Dakle, tu je važno da potrošači obrate pozornost, mora biti cjenik, mora biti iskazana cijena i u jednom i u drugom. Ako oni hoće dobrovoljno dati sami više, njihova volja, ali imaju pravo znati koja je cijena i tu cijenu platiti", ističe Knežević.