RUSKI operativac Jan Marsalek, bivši direktor propale njemačke tvrtke Wirecard, tvrdio je da je sudjelovao u operaciji kojom je "uspješno srušen" austrijski kancelar Sebastian Kurz, otkrivaju dokumenti iz istrage do kojih je došao Telegraph.

Marsalek je to napisao u porukama Orlinu Roussevu, vođi njegove špijunske mreže, koji je u međuvremenu u Velikoj Britaniji osuđen na zatvorsku kaznu zbog špijunaže za Rusiju.

Kurz je podnio ostavku u listopadu 2021. zbog optužbi za korupciju, koje je uvijek odbacivao. Ako se Marsalekove tvrdnje pokažu točnima, to bi moglo upućivati na izravno rusko uplitanje u politički vrh jedne članice Europske unije.

Tko je Jan Marsalek?

Marsalek je jedan od najtraženijih bjegunaca na svijetu. Nestao je u lipnju 2020., nakon propasti Wirecarda, u čijim je poslovnim knjigama otkriven manjak od 1,6 milijardi funti.

Kasnije je otkriveno da je više od desetljeća radio za Kremlj. Britanska policija navodi da je sudjelovao u špijunaži "industrijskih" razmjera. Traži ga se zbog prevare, a pod istragom je i zbog špijunaže u nekoliko europskih zemalja, uključujući rodnu Austriju.

Prema britanskim tužiteljima, nakon bijega nastanio se u Moskvi, gdje je radio prvenstveno za rusku Saveznu sigurnosnu službu (FSB).

Poruke o rušenju austrijskog kancelara

Britanska policija nakon uhićenja Marsalekove špijunske skupine zaplijenila je stotine tisuća poruka koje detaljno opisuju njezine operacije. Dio dokumentacije podijeljen je s austrijskim vlastima.

U porukama poslanima 22. listopada 2021. Marsalek, koji je koristio pseudonim "Rupert Ticz", tvrdio je da su "uspješno srušili" bivšeg kancelara zapljenom mobitela čovjeka koji je upravljao tajnim financiranjem njegove kampanje.

Potom je Roussevu poslao poveznicu na članak o korupcijskim optužbama protiv Kurza. U njemu se spominjao telefon Thomasa Schmida, jednog od Kurzovih najbližih suradnika i bivšeg visokog dužnosnika austrijskog ministarstva financija. Schmidov telefon zaplijenjen je u studenom 2019. godine, a njegova komunikacija kasnije je postala ključan dokaz u više korupcijskih istraga.

U listopadu 2021. austrijski tužitelji pretražili su urede kancelara, ministarstva financija i sjedište Kurzove stranke ÖVP zbog sumnje na korištenje javnog novca za politički motivirane ankete i medijsko izvještavanje.

Kurz je 9. listopada podnio ostavku, a Marsalek je gotovo dva tjedna poslije Roussevu napisao da je riječ o "prilično zamršenoj priči". Osvrćući se na sadržaj zaplijenjenog telefona, dodao je: "A ostatak dopisivanja 'ubio' je kancelara".

Austrijski istražitelji ispituju rusku povezanost

Austrijski istražitelji zaključili su da je Marsalek u porukama preuzeo zasluge za operaciju koja je pridonijela Kurzovu padu. "Marsalek je nedvosmisleno izjavio da su 'oni' srušili kancelara u uspješnoj operaciji", navodi se u njihovoj procjeni.

Ipak, dokumenti ne sadrže neovisne dokaze da je Marsalek doista organizirao zapljenu Schmidova telefona.

Istražitelji također nisu utvrdili odnosi li se njegovo spominjanje osobe koja je radila "za nas" na Wirecard ili na rusku obavještajnu službu. Istraga je i dalje u tijeku. Kurz je odbio komentirati poruke. Izvori bliski bivšem kancelaru navode da je šokiran mogućnošću da su optužbe protiv njega bile povezane s Rusijom.

Špijunska mreža djelovala iz Velike Britanije

Marsalekova mreža, koju je vodio bugarski državljanin Orlin Roussev, organizirala je nadzor protivnika Kremlja i istraživačkih novinara te raspravljala o otmicama i dezinformacijskim kampanjama.

Roussev je uhićen u veljači 2023. u Velikoj Britaniji, a kasnije je osuđen na 10 godina i osam mjeseci zatvora. Mreža je imala pristup i osjetljivim informacijama austrijske vlade. Prema istražnim spisima, tri mobitela visokih dužnosnika austrijskog ministarstva unutarnjih poslova završila su u Rusiji.

Uređaji su oštećeni 2017. tijekom nezgode s kanuom, a kasnije su dospjeli do osoba povezanih s Marsalekom. Roussev je 2022. organizirao njihovo prebacivanje iz Beča u Rusiju preko Istanbula. Ti telefoni nisu povezani sa Schmidovim uređajem, a veza između dvaju slučajeva nije utvrđena.

"Ruske tajne službe vole izazivati kaos"

Otkrića su izazvala zabrinutost i među britanskim političarima. Bivši čelnik Konzervativne stranke Iain Duncan Smith ocijenio je da je Rusija postala sve drskija u svojim operacijama. "Njih više nije ni briga vjeruje li im itko da to rade. Smatraju da smo u svemu ovome vrlo slabi i da ne možemo uzvratiti, pa jednostavno rade što hoće", rekao je.

Robert Clark iz Yorktown instituta upozorio je da je Beč već dugo važno središte ruskih obavještajnih aktivnosti, čemu, prema njegovoj ocjeni, pridonose austrijska neutralnost i pravni okvir. Ed Arnold, viši suradnik instituta RUSI, smatra da Rusija koristi političke podjele u Europi kako bi dodatno destabilizirala njezine institucije.

"Ruske tajne službe vole izazivati kaos i nered. Čak i ako ga same ne uzrokuju, rado će ga iskoristiti kako bi produbile političke nesuglasice ili pukotine", rekao je.Arnold ipak upozorava da Marsalek možda preuveličava vlastitu ulogu u Kurzovu padu.

Austrijsko ministarstvo unutarnjih poslova odbilo je komentirati istragu koja je u tijeku, a Marsalek je i dalje nedostupan europskim vlastima.