ČELNICI Škotske, Walesa i Sjeverne Irske sastat će se u ponedjeljak u Cardiffu i potpisati zajedničku deklaraciju kojom će tražiti pravo svojih naroda na referendume o neovisnosti. Bit će to prvi takav zajednički nastup triju čelnika koji otvoreno zagovaraju odvajanje od UK-a, piše Telegraph.

Na summitu će sudjelovati škotski premijer John Swinney, velški premijer Rhun ap Iorwerth i premijerka Sjeverne Irske Michelle O'Neill. Pridružit će im se i predsjednica Sinn Féina Mary Lou McDonald, koja je ujedno čelnica oporbe u irskom parlamentu.

Sastanak dolazi u trenutku kada su po prvi put stranke koje zagovaraju neovisnost na vlasti u sve tri devoluirane nacije UK-a. Plaid Cymru u svibnju je postao najveća stranka u velškom parlamentu, SNP je zadržao vodeću poziciju u Škotskoj, a Sinn Féin je na vlasti u Sjevernoj Irskoj.

Traže pravo na samoopredjeljenje

Prema Telegraphu, troje premijera potpisat će deklaraciju kojom će potvrditi pravo svojih nacija na samoopredjeljenje. Nakon sastanka trebali bi potpisati i memorandum o razumijevanju kojim se njihove stranke obvezuju na suradnju.

Dogovor bi trebao obuhvatiti četiri područja - gospodarstvo, energetiku, Europu i međunarodnu suradnju te samoopredjeljenje. Sve tri stranke zastupaju stav da bi njihove zemlje u budućnosti trebale biti dio Europske unije: Škotska i Wales kao nove članice, a Sjeverna Irska kao dio ujedinjene Irske.

John Swinney tvrdi da sadašnja situacija više nije održiva."Po prvi put u povijesti Škotsku, Wales i Sjevernu Irsku  vode premijeri koji podržavaju neovisnost. Ne može biti jasnijeg znaka da status quo nije održiv i da se Westminster mora pripremiti za budućnost nakon UK-a", rekao je.

Pritisak na Burnhama

Sastanak bi trebao dodatno pojačati pritisak na britanskog premijera Andyja Burnhama, koji je u parlamentu rekao da bi mogao odobriti novi referendum o škotskoj neovisnosti ako za njega postoji "jasan konsenzus". Swinney tvrdi da bi Burnham mogao ostati zapamćen kao "posljednji premijer Ujedinjenog Kraljevstva".

Njegov izvor blizak vodstvu SNP-a poručio je da bi, da je unionist, bio "vrlo zabrinut". Burnham je, međutim, u pismu Swinneyju nekoliko dana kasnije naglasio da novi referendum o škotskoj neovisnosti neće biti dopušten prije sljedećih parlamentarnih izbora. Pozvao se na laburistički program iz 2024., prema kojem stranka ne podržava ni neovisnost ni novi referendum.

Sinn Féin na summit dolazi s još jasnijom porukom. Iz stranke poručuju da svaka od nacija ima pravo demokratski odlučiti o vlastitoj budućnosti te da je sada vrijeme za ozbiljnu pripremu referenduma o ujedinjenju Irske.

"Ujedinjenje Irske nije neka daleka težnja. Rad na izgradnji nove Irske mora početi sada", poručio je izvor iz Sinn Féina. Prema Sporazumu na Veliki petak, referendum o ujedinjenju Irske može se raspisati ako izgleda vjerojatno da bi većina građana Sjeverne Irske glasala za izlazak iz UK-a.

Trump: Volio bih vidjeti ujedinjenu Irsku

Summit dolazi samo dva dana nakon što je američki predsjednik Donald Trump tijekom posjeta Dublinu rekao da bi "volio vidjeti ujedinjenu Irsku". Dodao je da bi ulazak Sjeverne Irske u Republiku Irsku bio "sjajna stvar" i upitao: "Kako bi to moglo biti loše?"

Plaid Cymru će, uz ustavna pitanja, tražiti i veće fiskalne ovlasti za Wales, uključujući prihode od Crown Estatea, među kojima su i prihodi od morskog dna na kojem se grade offshore vjetroelektrane. Stranka želi i promjenu modela financiranja Walesa te dodatne ovlasti nad policijom i željeznicom.

Za sada, međutim, ni Škotska ni Wales nemaju automatsko pravo samostalno raspisati referendum o izlasku iz UK-a. Upravo zato zajednička deklaracija u Cardiffu prije svega predstavlja politički pritisak na Westminster, ali i znak da su se tri pokreta za neovisnost prvi put odlučila koordinirati na najvišoj razini.