NEKADAŠNJI britanski premijer Harold Wilson slavno je primijetio da je "tjedan dana u politici dugo razdoblje". Protekli tjedan to je i dokazao. Izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa o Grenlandu, prijetnje carinama, kritike na račun doprinosa NATO saveznika u Afganistanu te osnivanje Odbora za mir u Gazi, u koji je uključio bjeloruskog predsjednika i pozvao Vladimira Putina, potvrdile su da je stari svjetski poredak prošlost bez naznaka povratka, piše CNN.

Raspoloženje je možda najbolje sažeo kanadski premijer Mark Carney, čiji je govor na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu prošle srijede razbjesnio Trumpa. "Nalazimo se usred loma, a ne tranzicije", poručio je Carney, pozivajući na okupljanje "srednjih sila". "Ako niste za stolom, na jelovniku ste", dodao je.

Na Zapadu se sada pojavljuju znakovi spoznaje da je otvoren otpor bolji pristup od tihog prilagođavanja. Osim ogorčenja zbog Trumpovih izjava o Afganistanu, Europljani su bili jednako zgroženi njegovom prijetnjom da će osam europskih nacija biti kažnjeno carinama zbog podrške danskom suverenitetu nad Grenlandom.

Europa je zaprijetila recipročnim mjerama, a Europski parlament je odgovorio stavljanjem trgovinskog sporazuma između EU i SAD-a na čekanje. Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Njemačka i Italija odbile su poziv da se pridruže Trumpovom mirovnom odboru. "Naravno da me brine Putinovo sudjelovanje u mirovnom odboru", rekao je britanski premijer Keir Starmer nakon što je Trump izjavio da je ruski čelnik pristao sudjelovati.

"Prelaze se mnoge crvene linije"

Do prošle srijede, Trump je povukao prijetnju carinama i ublažio svoju retoriku o vojnom preuzimanju Grenlanda. "Uspjeli smo se oduprijeti, ne eskalirajući situaciju, ali ostajući čvrsti pri svom stavu", izjavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Zatim je uslijedio teži dio. "Znamo da moramo sve više raditi na neovisnosti Europe", dodala je.

Belgijski premijer Bart De Wever bio je izravniji. "Bili smo ovisni o Sjedinjenim Državama pa smo birali popustljivost, no sada se prelazi toliko crvenih linija da morate birati hoćete li sačuvati samopoštovanje. Ako sada popustite, izgubit ćete dostojanstvo, a to je vjerojatno najvrjednije što u demokraciji možete imati."

Ako je Europa išta naučila, to je da je vjerojatno samo nekoliko tjedana dijeli od sljedeće epizode transatlantske drame, bilo da se ponovno radi o Grenlandu, Ukrajini, carinama ili nekom drugom pitanju koje zaokupi Trumpovu pažnju.

"Neposredna prijetnja je zaustavljena i vojna opcija je zasad isključena. Do sljedećeg puta", rekao je Grégoire Roos, direktor programa za Europu i Rusiju u Chatham Houseu. Roos tvrdi da stvarna prijetnja Europi leži u ekonomskoj dominaciji SAD-a, što se očituje u ovisnosti Europe o uvozu američkog prirodnog plina.

"EU ostaje strukturno izložena pritisku svog najbližeg saveznika - a taj se pritisak može primijeniti na mnogo načina, bez prelaska praga sile", napisao je prošli tjedan.

Europa mora znati kako se obraniti

Hoće li Europljani pokazati jedinstvo i hitnost u odgovoru na ovu neizvjesnu situaciju, drugo je pitanje. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je također bio u Švicarskoj prošlog tjedna, rekao je da se to do sada nije dogodilo.

Uspoređujući situaciju s filmom "Beskrajni dan", Zelenski je rekao: "Prošle sam godine upravo ovdje u Davosu završio svoj govor riječima: 'Europa mora znati kako se obraniti'. Prošla je godina, a ništa se nije promijenilo."

To ipak nije posve točno. Kako je vojni analitičar Mick Ryan napisao na svom blogu, "Europa se značajno promijenila tijekom rata i povećala svoju vojnu, ekonomsku i obavještajnu potporu Ukrajini".

Europska unija uspostavila je značajan fond za kupnju oružja za Ukrajinu, odobrila milijarde eura zajmova i pojačala vlastitu vojnu proizvodnju, iako s vrlo niske početne razine. Međutim, donošenje odluka u EU je glomazno: usklađivanje stavova 27 vlada o pitanjima obrane i sigurnosti iznimno je složen proces.

Vrijeme čudovišta

"Europa se još uvijek drži vrijednosti kojima je stari poredak težio, barem nominalno", napisao je komentator Martin Sandbu za Financial Times. "Ona utjelovljuje taj poredak u načinu na koji njezine članice dijele suverenitet. Ali nikada neće služiti kao globalno sidro dok ozbiljno ne shvati napor koji bi to podrazumijevalo", tvrdi Sandbu.

Nacrt plana na 400 stranica već postoji. Prije dvije godine, Mario Draghi, bivši talijanski premijer, sastavio je izvješće koje je iznijelo europski izazov: masovno ulaganje u zajedničke vojne sposobnosti, agilnije donošenje odluka i bolje iskorištavanje inovacija. Upozorio je da "geopolitička stabilnost slabi, a naše ovisnosti pokazale su se kao ranjivosti".

Kanadski premijer Carney otišao je korak dalje od Draghijeve procjene, upozorivši da se stari poredak temeljen na pravilima raspada pred "intenziviranjem rivalstva velikih sila, gdje najmoćniji slijede svoje interese, koristeći ekonomsku integraciju kao sredstvo prisile". "Nostalgija nije strategija, ali vjerujemo da iz ovog loma možemo izgraditi nešto veće, bolje, jače i pravednije", rekao je Carney na kraju svog govora u Davosu, koji je ispraćen ovacijama.

De Wever, belgijski premijer, rekao je da tranzicija može biti opasna, podsjetivši na riječi talijanskog filozofa Antonija Gramscija: "Ako staro umire, a novo se još ne može roditi, živite u vremenu čudovišta". "Na Trumpu je da odluči hoće li biti čudovište ili ne", zaključio je De Wever.