ZA DESET godina od danas, novi predsjednik Rusije položit će prisegu naciji pred političkom, vjerskom i vojnom elitom zemlje. Tek drugi put u ovom stoljeću, njihovi će pogledi biti usmjereni prema nekome drugome, a ne Vladimiru Putinu. Barem je tako u teoriji, budući da prema ruskom ustavu ograničenje Putinova predsjedničkog mandata istječe 2036. godine, a inauguracije se tradicionalno održavaju 7. svibnja, piše The Times.

Ipak, mnogo toga ostaje neizvjesno. Hoće li Putin, koji će 2036. imati 83 godine, biti spreman predati vlast nasljedniku ili će poput careva iz prošlosti pokušati vladati doživotno? S obzirom na to da rat u Ukrajini stvara sve veće gospodarske i društvene probleme u Rusiji, postavlja se pitanje hoće li uopće dočekati priliku da donese tu odluku.

Strah od puča u Kremlju

Kada je Putin 2022. pokrenuo rat, vjerovao je da će mu to osigurati mjesto među najvećim ruskim vođama u povijesti. Umjesto toga, neuspjela invazija ostavila ga je vjerojatno u najslabijoj poziciji tijekom njegove 26-godišnje vladavine.

Umjesto pobjedničkih parada u Kijevu, Putin je sve više zaokupljen mogućom zavjerom članova ruske političke elite koji bi ga mogli svrgnuti ili čak ubiti dronovima, navodi se u procjeni neimenovane europske obavještajne agencije koja je procurila u javnost.

U izvješću, dostavljenom zapadnim medijima, stoji da je Kremlj pojačao mjere sigurnosti oko Putina, uključujući zabranu korištenja telefona s pristupom internetu za dužnosnike koji rade s njim. On i njegova obitelj navodno su prestali posjećivati svoje luksuzne rezidencije, a Putin tjednima boravi u bunkerima, među kojima su i oni u Krasnodarskoj regiji na jugu Rusije, stoji u izvješću.

Nakon ubojstva iranskog vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Hameneija, u američko-izraelskom zračnom napadu u veljači, Rusija je počela gasiti mobilni internet u Moskvi. Ograničenja su najviše pogodila središte grada.

Gašenje interneta

Vjeruje se da je taj potez potaknut izvješćima prema kojima je Izrael uspio pratiti kretanje Hameneija i drugih visokih iranskih dužnosnika hakiranjem nadzornih kamera na ulicama. U Moskvi postoji 250.000 nadzornih kamera, a Kremlj je bio zabrinut da bi Putin na sličan način mogao postati meta Ukrajine ili drugih neprijatelja, tvrde oporbene ličnosti i ruski mediji.

Iz Kremlja su poručili da je gašenje interneta, koje je izazvalo veliko nezadovoljstvo u Moskvi, bilo nužno radi sprječavanja ukrajinskih napada, ne spominjući strahove za Putinovu sigurnost.

Međutim, ultranacionalistički moskovski portal Cargrad naveo je da je zabrana mobilnog interneta bez presedana vjerojatno izravna posljedica "neumoljivog lova" Izraela i njegova američkog saveznika na iranske vođe.

"Pojavile su se nove tehnologije - umjetna inteligencija, sustavi nadzora i kamere koji omogućuju praćenje kretanja ljudi", rekao je za ukrajinsku televiziju Dmitrij Gudkov, bivši ruski zastupnik koji živi u egzilu. "Mislim da Putin prije svega sagledava tu situaciju i razmišlja o vlastitoj sigurnosti. On već ima golemu razinu zaštite, ali ovakvi događaji sigurno mogu pojačati njegove strahove."

Operacija Nasljednik

Europsko izvješće tvrdi da je Sergej Šojgu, bivši ministar obrane i sadašnji čelnik ruskog Vijeća za nacionalnu sigurnost, "povezan s rizikom od puča jer i dalje zadržava značajan utjecaj unutar vojnog vrha".

Šojgu se nekoć smatrao iznimno bliskim Putinu, a neki su ga vidjeli i kao mogućeg nasljednika. Međutim, uhićenje njegova bivšeg zamjenika ministra obrane i bliskog suradnika Ruslana Calikova u ožujku pod optužbama za korupciju moglo bi, prema izvješću, predstavljati upozorenje Šojguu.

Nije bilo moguće neovisno potvrditi izvješće, a njegovo pojavljivanje potaknulo je sumnje da bi se moglo raditi o pokušaju zapadnih obavještajnih službi da izazovu razdor u Moskvi. Čak i oporbeni političari u egzilu sumnjaju da Šojgu ima potencijal ili želju suprotstaviti se Putinu.

"Putin ne donosi dugoročne planove"

Andrej Pivovarov, oporbeni političar oslobođen iz ruskog zatvora tijekom razmjene zarobljenika 2024. godine, rekao je za Šojgua: "On je predmet sprdnje. Teško je vjerovati da bi mogao ozbiljno računati na odanost ljudi, pogotovo onih iz sigurnosnog aparata."

Abas Galjamov, politički analitičar u egzilu i bivši Putinov pisac govora, smatra da Putin ne donosi dugoročne planove. "Putin živi od danas do sutra. Zato trenutno ne isključuje nijednu mogućnost, pa ni onu da bi mogao otići. Razmatra nasljednike, razne ljude, i pokušava dokučiti tko bi od njih bio najpogodniji za koje zadatke", rekao je.

Putin je 2025. godine izjavio da "uvijek razmišlja" o tome tko bi mogao vladati Rusijom nakon njega, ali nije nikoga imenovao. Ipak, analitičari su naveli nekoliko mogućih nasljednika, a među njima se ističu Aleksej Djumin, njegov bivši tjelohranitelj i ključni pomoćnik, zatim gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin te potpredsjednik vlade Dmitrij Patrušev.