PROFESOR Pravnog fakulteta u Zagrebu Aleksandar Maršavelski pojasnio je što slijedi nakon što Sud EU-a donese odluku o sukobu nadležnosti između Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) i nacionalnih tužiteljstava. Gostujući na N1 televiziji, komentirao je slučaj bivšeg ministra zdravstva Vilija Beroša, koji je i potaknuo postupak pred sudom u Luxembourgu.

Veliko vijeće Suda EU-a u prije tri dana je raspravljalo o zahtjevu hrvatskog Ustavnog suda. Ustavni sud tražio je prethodnu odluku o tome je li hrvatski zakon, po kojemu glavni državni odvjetnik rješava sukob nadležnosti između EPPO-a i domaćih tužiteljstava, u skladu s pravom Europske unije.

Pitanje je otvoreno u slučaju bivšeg ministra Vilija Beroša, oko čije su se istrage sporili EPPO i USKOK. Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić odlučio je da je za slučaj nabave precijenjenih medicinskih uređaja nadležan USKOK, a ne EPPO.

"Koje oštećenje proračuna je teže?"

Maršavelski navodi da odluka Suda EU-a neće imati izravne posljedice na sam slučaj Beroš, jer je odluka o nadležnosti u tom predmetu već donesena u skladu s važećim zakonom. "Problem je što taj zakon nije u skladu s Uredbom EU-a o europskom javnom tužitelju i ustavnim odredbama.

One povjeravaju institucijama EU-a određene nadležnosti i nalažu da pravo moramo tumačiti u skladu s pravnom stečevinom EU-a. U ovom slučaju je o sukobu nadležnosti između EPPO-a i USKOK-a odlučivao isključivo glavni državni odvjetnik", rekao je.

Profesor ističe da i Europska komisija smatra kako je Hrvatska trebala predvidjeti sudsku nadležnost za takve sporove. "Postavilo se zanimljivo pitanje. Je li oštećenje državnog proračuna za 1,4 milijuna eura u aferi Mikroskop teže od pokušaja oštećenja proračuna Europske unije za 4,8 milijuna eura?", pitao je Maršavelski.

"Ne može svaka članica imati svoju praksu"

Do štete za EU proračun nije došlo, ali radilo se o pokušaju. Glavni državni odvjetnik odlučio je da se radi o nacionalnom predmetu jer je šteta nastupila za hrvatski proračun. To je pravno pitanje koje treba riješiti na razini Europske unije, a ne da svaka članica ima svoju praksu. U suprotnom imamo nejednakost građana EU-a u primjeni Uredbe o europskom javnom tužitelju", istaknuo je Maršavelski.

Maršavelski, koji je sudjelovao na raspravi u Luxembourgu, komentirao je i argumente hrvatske Vlade i DORH-a. "Vlada i DORH doslovno su tumačili odredbu Uredbe u kojoj piše da će nacionalno tijelo odlučivati u sukobu nadležnosti.

Ignorirali su druge odredbe koje su zahtijevale sudsku nadležnost i tu ih je sud "rešetao" pitanjima. Vidjelo se da je sud zauzeo stav da je morala postojati sudska nadležnost", kazao je Maršavelski.

"Odluka će imati utjecaja na cijelu EU"

"Oni su odgovarali da sudska nadležnost postoji jer je sud dužan preispitivati vlastitu nadležnost, odnosno voditi računa je li u predmetu prisutan ovlašteni tužitelj. No, naša je praksa demantirala ono što su govorili, nisu imali drugih argumenata", rekao je profesor.

"Vidjelo se da sud ide u smjeru toga da mora postojati sudska nadležnost. To će odgovoriti našem Ustavnom sudu, a oni će onda naložiti Hrvatskom saboru da mora izmijeniti članak zakona o provedbi Uredbe", navodi Maršavelski. Zaključio je da će odluka Suda EU-a imati utjecaj na cijelu Europsku uniju.