UKRAJINSKI biznismen Vadim Jermolajev, koji je prekjučer preživio pokušaj atentata u Monaku, slabo je poznat u domovini, no imao je golem utjecaj u svom rodnom gradu Dnjipru.

Riječ je o kontroverznoj osobi: odrekao se ukrajinskog državljanstva, a Ukrajina ga je sankcionirala zbog navodne suradnje s Rusijom, što on poriče. U međuvremenu, njegov sin pod istragom je zbog veza s ilegalnim pozivnim centrima. Iako godinama ne živi u Ukrajini, Jermolajev i dalje održava prisutnost u zemlji, piše Kyiv Independent.

Pokušaj atentata u Monaku

Jermolajev, njegova supruga i njihov 13-godišnji sin ozlijeđeni su prekjučer u eksploziji u stambenoj zgradi u Monaku. Roditelji su u kritičnom stanju, dok je dječak stabilno i izvan životne opasnosti.

Ministar unutarnjih poslova Monaka Christophe Mirmand izjavio je za Agence-France Presse kako je eksplozija "vjerojatno napad". Glavni tužitelj Monaka Stephane Thibault rekao je da je jedna osoba viđena kako ostavlja torbu ili paket u predvorju zgrade prije bijega. 

Oligarh regionalnog značaja

Jermolajev je rođen u Dnjipru 1968. godine, a 1995. osnovao je grupaciju Alef. Jedan je od najbogatijih i najutjecajnijih poslovnih ljudi u Dnjipru, s imovinom u agrobiznisu, nekretninama, proizvodnji građevinskih materijala i medicinske opreme. Časopis Forbes ga je 2021. godine svrstao na 45. mjesto najbogatijih Ukrajinaca, s procijenjenom imovinom od 220 milijuna dolara. Podaci za razdoblje nakon početka potpune ruske invazije nisu dostupni.

Artem Romanjukov, bivši čelnik nadzornog tijela Građanska kontrola u Dnjipru, a sada dužnosnik Ministarstva obrane, opisao je Jermolajeva kao "jednog od lokalnih oligarha". Za Kyiv Independent izjavio je da je Jermolajev imao utjecaj na neke proruske članove gradskog vijeća Dnjipra i regionalnog parlamenta Dnjepropetrovske oblasti.

"Nije bio naročito poznat, odnosno bio je poznat samo u prilično uskim poslovnim krugovima", rekao je za Kyiv Independent politički analitičar Volodimir Fesenko. "Što se tiče utjecaja, rekao bih da je imao određeni utjecaj u Dnjipru, ali izvan Dnjipra praktički nije imao nikakav politički utjecaj."

Fesenko je dodao da se Jermolajev pokušao "probiti na nacionalnu scenu" i da je "očito imao političke ambicije". "Ali nikada nije dospio u najviši ešalon ukrajinskih oligarha", zaključio je Fesenko. "Čak bih rekao da je pripadao drugom ili trećem ešalonu, a ne prvom."

Prekid veza s Ukrajinom

Jermolajev se odrekao ukrajinskog državljanstva 2017. godine i od tada je isključivo državljanin Cipra. U intervjuu za ukrajinski Forbes 2024. godine izjavio je da se odrekao državljanstva jer je želio "međunarodnu zaštitu". "Ukrajinski pravosudni sustav, blago rečeno, nije idealan, a porezni sustav nije objektivan", rekao je.

Prema pisanju portala Ukrajinska Pravda, Jermolajev živi u Monaku od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Ukrajinska Pravda je 2022. objavila istragu o ukrajinskim oligarsima koji žive u inozemstvu, navodeći da Jermolajev vodi luksuzan život i vozi Bentley Flying Spur vrijedan 300.000 dolara.

Sankcije i poslovanje na Krimu

Predsjednik Volodimir Zelenski uveo je sankcije protiv Jermolajeva 2023. godine. Tvrdio je da su sankcije usmjerene protiv "onih koji pomažu rusku agresiju, onih koji je podupiru i onih koji su odabrali sramotan put suradnje s terorističkom državom". Ured predsjednika odbio je komentirati konkretne razloge za sankcije, a Vijeće za nacionalnu sigurnost i obranu nije odgovorilo na upit do trenutka objave članka. Sam Jermolajev negirao je suradnju s Rusijom.

Imao je tvrtke za proizvodnju alkoholnih pića na Krimu te je bio optužen da ih je nakon ilegalne ruske aneksije poluotoka 2014. kontrolirao preko posrednika, što je također negirao. "Pokušali smo vratiti naša ulaganja (na Krimu), ali bezuspješno", rekao je za RBC Ukrajina 2024. godine. "Do kraja 2015. odustali smo od tih napora. Uprave tih tvrtki rekle su nam da su bile zastrašivane i pod pritiskom da se preregistriraju prema zakonima države agresora."

Jermolajev je dodao da je upozorio direktore da se ne preregistriraju pod ruskim zakonom "jer bi se time izložili kaznenoj odgovornosti". "Ali ne znamo kakvom su pritisku bili izloženi s druge strane", nastavio je. "Na kraju su donijeli vlastitu odluku i prekinuli svaki kontakt s nama. Izgubili smo sve." Ruska okupacijska vlast na kraju je zaplijenila Jermolajevljeve tvrtke na Krimu 2023. godine.

Nakon što je Ukrajina uvela sankcije Jermolajevu 2023., velik dio njegove imovine prebačen je na njegovu kćer Sofiju Kononenko, prema istrazi ukrajinskog portala Glavcom objavljenoj 2025. godine.

"Sasvim je moguće da mu je smjestio neki od konkurenata", smatra Fesenko. "Znali su da ima imovinu na Krimu i odlučili su ga ciljati puštanjem kompromitirajućih informacija o toj imovini. To je uobičajena praksa. U Ukrajini su se sankcije vrlo često koristile kao oruđe u poslovnim sukobima."

Sinova afera s pozivnim centrima

U prosincu 2025. Jermolajevljev sin Artur uhićen je na Cipru u sklopu istrage o prevarantskim pozivnim centrima u Ukrajini. Naknadno je izručen Estoniji. Estonski istražitelji objavili su da su optuženici, uključujući Artura Jermolajeva, između 2019. i 2022. godine stekli više od 100 milijuna eura, od čega je 5.4 milijuna eura došlo od estonskih državljana. Artur Jermolajev sklopio je nagodbu o priznanju krivnje, dobio uvjetnu kaznu od 5 godina, platio kaznu od 8.5 milijuna eura i napustio Estoniju.

"Ne vidim nikakav politički motiv iza napada (na Vadima Jermolajeva)", rekao je Fesenko. "Puno je vjerojatnije da je povezan s prevarantskim pozivnim centrima, i to najvjerojatnije preko njegovog sina. Čini se da se Artur nagodio s istražiteljima i vjerojatno odao svoje suučesnike i druge korisnike mreže pozivnih centara. Na kraju, čini se da je ovo bila osveta."