MINISTAR pravosuđa Davor Bošnjaković u srijedu je najavio kako će nakon najnovije odluke osječkog suda, koji je potvrdio drugu optužnicu protiv Zdravka Mamića, tražiti Mamićevo izručenje iz BiH, a mediji javljaju kako bi ga BiH mogla izručiti u zamjenu za bivšu sutkinju iz BiH Lejlu Fazlagić, koja se već tri godine skriva u Hrvatskoj. Protiv bivše sarajevske sutkinje Fazlagić u BiH je podignuta optužnica zbog zloporabe ovlasti, pranja novca, krivotvorenja isprava i prevara, a međunarodna tjeralica za njom raspisana je 2016. godine.

Sarajevski Centar za istraživačko novinarsko (CIN) objavio je krajem travnja da je Lejla Fazlagić protuzakonito prisvojila vrijednu imovinu židovskih obitelji čiji su članovi tijekom Drugog svjetskog rata stradali u Holokaustu.

CIN javlja da je Fazlagić, koja je iz BiH pobjegla još 2016., kada je otvorena istraga protiv organizirane kriminalne skupine predvođene bivšim ministrom unutarnjih poslova BiH Alijom Delimustafićem, krivotvorinama i prevarama prisvojila nekretnine u središtu Sarajeva vrijedne gotovo 750 tisuća eura.

Kako piše Oslobođenje, u njenoj sudnici su se godinama odvijali lažni imovinski sporovi u kojima su ponekad i tuženi i tužitelji bili pokojnici. Fazlagić bi tako nekretnine pokojnika na kraju montiranih sudskih procesa prisvojila sebi, svojim srodnicima ili poznanicima.

Kako je operirala

Ona je od 2011. do 2016. godine razbaštinila desetine vlasnika nekretnina u Sarajevu tako što je preknjižila njihove kuće, stanove, poslovne prostore i zemljišta na osobe koje nisu imale pravo na tu imovinu. Najčešće su na meti bile napuštene nekretnine sarajevskih Židova stradalih u Drugom svjetskom ratu i drugih pokojnih Sarajlija te imovina pojedinih tvrtki.

U optužnici koju je Tužiteljstvo Kantona Sarajevo (KS) podiglo protiv sutkinje Fazlagić piše da je nezakonito preknjiženo 19 nekretnina, vrijednih skoro osam milijuna KM, što je oko četiri milijuna eura, a u tome su joj pomagali pojedini suci, odvjetnici, javni bilježnici, općinski službenici i drugi.

Neke nekretnine su nedugo nakon preknjižbe prodane, a Fazlagić i njen otac su za sebe zadržali dva stana u samom centru Sarajeva, vrijedna oko 750.000 eura.

Sutkinja Fazlagić je nakon otvaranja istrage 2016. godine dala otkaz, a zatim je pobjegla u Hrvatsku. Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) su je pronašli u malom mjestu na Makarskoj rivijeri i razgovarali s njom, a ona im je tvrdila da je sve to namješteno protiv nje te da nije dio nikakve grupacije organiziranog kriminala.

Najvrednija građevina koju si je prisvojila nalazi se u neposrednoj blizini sarajevske katedrale, a vlasništvo je židovskih obitelji Cindorf, Baruh i Maestro.

Optužnica Županijskog tužiteljstva u Sarajevu tereti Fazlagić da je sama sebi namjestila raspravu o pravu vlasništva nad tom nekretninom. Učinila je to nakon što je u ime svoje pokojne bake Selvete Crnalić, koja je tada mrtva bila već 26 godina, podnijela tužbu protiv Albina i Erne Cindorf tražeći polovicu zgrade za koju su njih dvoje bili upisani kao vlasnici.

Koristila identitet pokojne majke

Prema informacijama iz Židovske općine u Sarajevu, i supružnici Cindorf, protiv kojih je podnesena tužba, prije toga su umrli u Izraelu, no ta činjenica nije smetala Fazlagić da na izmišljene adrese, na kojima su oni navodno živjeli u Sarajevu, pošalje sudskog kurira s pozivom na raspravu.

Kurir je na sud vratio povratnice s krivotvorenim potpisima mrtvih ljudi, sutkinja je zakazala raspravu i na njoj donijela presudu u korist svoje mrtve bake, upisavši na njeno ime vlasništvo nad četiri sedmine vrijedne zgrade.

Nakon toga Fazlagić je odlučila baku i formalno proglasiti mrtvom te pokrenuti ostavinsku raspravu, a potom nasljeđe uknjižiti na svog oca Fahrudina Fazlagića i to opet na temelju krivotvorene punomoći o zastupanju.

Potom je opet krivotvorila potpise Židova ubijenih u ustaškim logorima kako bi dobila lažnu suglasnost za stjecanje vlasništva nad jednim tavanskim prostorom u središtu Sarajeva, koji je potom prenamijenila u stan površine 87 četvornih metara vrijedan više od 100 tisuća eura.

Istraga sarajevskog tužiteljstva tereti je da je s tim ciljem krivotvorila potpise Regine Maestro i Roze Baruh, koje su 1942. godine ubijene u ustaškim logorima Jasenovac i Đakovo.

Po istom modelu Fazlagić je iskoristila i identitet svoje majke Džemile Filipović, poginule 1988., kako bi na njeno ime preknjižila kuću u starogradskom naselju Alifakovac. Fiktivni spor vođen je protiv također pokojne Židovke Šarike Farhi, koja je umrla u Srbiji 1985. Kuća je potom dva puta preprodana te srušena, a jedan poduzetnik tamo sada gradi hotel.

Ima nekretnine i u Hrvatskoj

CIN je objavio da osim sarajevskih stanova do kojih su došli sumnjivim procesima sutkinja i njen otac imaju i vikendicu u Maloj Dubi na Makarskoj rivijeri, gdje ona trenutačno živi s kćeri, a u Hrvatskoj je još i suvlasnica apartmana u Malom Stonu na poluotoku Pelješac.

Ministarstvo pravosuđa Bosne i Hercegovine je Hrvatskoj uputilo zahtjev za izručenje Lejle Fazlagić radi procesuiranja u BiH. Vrhovni sud Hrvatske je još u srpnju 2017. godine odobrio njeno izručenje, no hrvatski ministar pravosuđa takvu odluku do danas nije potpisao pa Fazlagić i dalje živi na slobodi.

Sada bi, međutim, BiH mogla inzistirati na razmjeni bivše sutkinje Fazlagić za bivšeg čelnika NK Dinama Zdravka Mamića kojemu se sad na teret stavljaju i stvari počinjene nakon stupanja na snagu sporazuma o izručenju vlastitih državljana između Hrvatske i BiH.

Inače, optužnica protiv Mamića tereti ga da je od prosinca 2004. do prosinca 2015. ostale okrivljenike organizirao u zločinačko udruženje i da su sklapanjem fiktivnih ugovora između Dinama i više stranih tvrtki te ispostavljanjem računa o plaćanju nepostojećih usluga za transfere igrača oštetili klub za više od 144 milijuna kuna.

Mamić je prošlog lipnja nepravomoćno osuđen na šest i pol godina zatvora zbog izvlačenja oko 116 milijuna kuna iz Dinama, a neposredno uoči izricanja te presude otišao je u BiH, čije državljanstvo ima, te danas živi u Međugorju. Hrvatska je i tada tražila izručenje, a BiH ga je odbila zato što je djelo za koje je osuđen počinio prije stupanja na snagu sporazuma o izručenju.