VLADA je danas službeno osnovala Znanstveni savjet koji bi joj trebao pomoći u sanaciji desetaka tisuća tona nezakonito odloženog otpada u Gospiću i, možda još važnije u ovom trenutku, protumačiti što dosadašnji nalazi zapravo znače za zdravlje ljudi i okoliš.

Osnivanje savjeta usred spora oko nalaza

Savjet Vlada osniva nakon vrlo burnog razdoblja u kojem je USKOK zbog interesa javnosti objavio rezultate vještačenja i analiza vezanih uz otpad u Gospiću. Među ostalim, objavljena je analiza mikroplastike u podzemnim vodama te mišljenje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o prisutnosti i koncentracijama PFAS spojeva u otpadu.

Premijer Andrej Plenković posljednjih je dana otvoreno prigovarao načinu na koji se ti nalazi predstavljaju javnosti. Rekao je da se stručna vještačenja objavljuju bez ljudi koji bi ih protumačili te da se tako stvara pogrešna percepcija o stanju u Lici. Za novi Savjet rekao je da očekuje da će njegova "stručna i istinita procjena i analiza" omogućiti smireniju raspravu i dati javnosti "stvarne i potpune informacije".

Zadaće i pravila rada savjeta

Vladina odluka sada preciznije definira njegov posao. Savjet treba razmatrati zdravstvene, okolišne, tehnološke i druge aspekte sanacije te analizirati dostupne podatke i rezultate ispitivanja o sastavu i svojstvima otpada i njegovu mogućem utjecaju na ljude i okoliš. Vlada posebno navodi kemijsko inženjerstvo, gospodarenje otpadom, hidrogeologiju, zaštitu tla, agronomiju, javno zdravstvo i zdravstvenu ekologiju.

Savjet ima sedam članova. Predsjednik je rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić, a zamjenik predsjednika ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak. Ostali članovi su Ante Jukić s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, Dražen Vouk s Građevinskog fakulteta, Jelena Parlov s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, Ivica Kisić s Agronomskog fakulteta te Iskra Alexandra Nola sa Škole narodnog zdravlja "Andrija Štampar".

Formalno gledano, riječ je o multidisciplinarnom znanstvenom timu, no Savjet nije postavljen kao tijelo neovisno o izvršnoj vlasti nego je izravno vezan uz Vladu. Njegove sjednice može sazvati sam predsjednik Vlade, koji im u tom slučaju i predsjedava, a na njih može pozvati članove Vlade, predstavnike državnih tijela i druge stručnjake. Administrativne i tehničke poslove obavlja Ured predsjednika Vlade. Odluka također ne propisuje koliko često Savjet mora zasjedati, nego se sastaje "prema potrebi". Također ne propisuje ni obveznu objavu zapisnika, stručnih mišljenja, eventualnih izdvojenih mišljenja ili izjava o mogućim sukobima interesa.

No pogledajmo podrobnije tko su članovi Vladina savjeta.

Stjepan Lakušić - predsjednik savjeta

Stjepan Lakušić rektor je Sveučilišta u Zagrebu i profesor Građevinskog fakulteta, specijaliziran za prometnice i željezničku infrastrukturu. Rektor je od 2022., a ove je godine izabran za drugi mandat.

Nismo pronašli javnu potvrdu da je član HDZ-a. No postoje događaji zbog kojih se propitivao njegov odnos s vladajućom strankom. Na Općem saboru HDZ-a 2024. voditeljica ga je javno pozdravila među gostima, iako na dostupnim snimkama nije vidljiv pa se ne može sa sigurnošću tvrditi da je bio na skupu. Nekoliko tjedana poslije, devet dana prije parlamentarnih izbora, zajedno s Plenkovićem obilazio je Kampus Borongaj i sudjelovao u predstavljanju planova njegova razvoja.

Lakušić se ove godine našao i pod kritikama zbog načina izbora rektora. Predstavljanje programa kandidata bilo je zatvoreno za javnost, odbijen je zahtjev njegova protukandidata Ivana Koprića da sjednica bude otvorena, a nije održano ni javno sučeljavanje. Bivša ministrica znanosti Blaženka Divjak zbog toga je oštro kritizirala vodstvo Sveučilišta.

Krunoslav Capak - najjasnija veza s HDZ-om

Krunoslav Capak ravnatelj je Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, epidemiolog i stručnjak za zdravstvenu ekologiju. Doktorirao je na temi arsena u vodi za piće i njegova utjecaja na zdravlje. HZJZ, kojem je na čelu, već je po nalogu USKOK-a izrađivao mišljenje o PFAS spojevima u otpadu iz Gospića.

Kod Capaka postoji i najizravnija politička poveznica među članovima Savjeta. Branko Bačić je 2020., tada kao predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a, rekao da je Capak prema njegovim saznanjima član HDZ-a i da je na to ponosan. Capak članstvo nije ni potvrdio ni demantirao, nego je rekao da je to njegova privatna stvar. Objavljene su i njegove fotografije sa skupa temeljnog ogranka HDZ-a u zagrebačkim Šestinama.

Najviše kontroverzi uz Capaka vezano je uz vrijeme pandemije koronavirusa i optužbe da su se epidemiološke mjere ponekad prilagođavale političkim okolnostima. Jedan od najpoznatijih primjera bio je slučaj Darija Hrebaka, kojem je Capak nakon negativnog testa dao epidemiološko mišljenje na temelju kojeg je mogao izaći iz samoizolacije i otići u Sabor, iako se lokalna epidemiologinja tome protivila. Capak je tvrdio da je postupio prema stručnim kriterijima.

Ante Jukić - kemičar i stručnjak za industrijske materijale

Ante Jukić dekan je Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije i profesor na Zavodu za tehnologiju nafte i petrokemiju. Bavi se polimerima, gorivima, naftno-petrokemijskim inženjerstvom i zaštitom okoliša, zbog čega je njegov stručni profil izravno relevantan za određivanje svojstava otpada i mogućnosti njegova zbrinjavanja.

Nismo pronašli javnu potvrdu da je član HDZ-a, da je bio stranački kandidat ili dužnosnik niti neku veću političku ili stručnu kontroverzu relevantnu za ovo imenovanje.

Dražen Vouk - profesor, bavi se zaštitom voda

Dražen Vouk profesor je na Zavodu za hidrotehniku Građevinskog fakulteta. Bavi se zaštitom i pročišćavanjem voda, okolišnim inženjerstvom i izvorima onečišćenja, što ga čini relevantnim za procjenu mogućeg širenja onečišćenja vodama.

Nismo pronašli javnu potvrdu njegova članstva ili angažmana u HDZ-u niti relevantnu osobnu kontroverzu. U stručna tijela imenovale su ga i vlasti koje ne vodi HDZ: Grad Zagreb ga je 2025. imenovao u Povjerenstvo za stratešku procjenu utjecaja Plana gospodarenja otpadom na okoliš.

Jelena Parlov - profesorica, bavi se  podzemnim vodama

Jelena Parlov profesorica je Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta i hidrogeologinja. Bavi se tokom podzemnih voda te kretanjem onečišćenja kroz vodonosnike, pa je njezina struka izravno povezana s jednim od ključnih pitanja u Gospiću - može li se i kako onečišćenje širiti podzemnim vodama.

Nismo pronašli javno potvrđeno članstvo u HDZ-u, stranačku funkciju ili drugu relevantnu političku povezanost, kao ni veću javnu kontroverzu vezanu uz njezin stručni rad.

Ivica Kisić - već se izjasnio o nalazima iz Gospića

Ivica Kisić profesor je Agronomskog fakulteta i stručnjak za zaštitu tla i sanaciju onečišćenog zemljišta. Na fakultetu vodi i predmet koji obuhvaća sanaciju tla na divljim odlagalištima otpada.

Posebno je zanimljivo što se o Gospiću javno izjasnio samo nekoliko dana prije imenovanja u Savjet. Rekao je da je utjecaj pronađene mikroplastike na zdravlje ljudi "zasad zanemariv". Istodobno je upozorio na vrlo visoke koncentracije nekih teških metala unutar lokacije te zatražio dodatna ispitivanja tla i povrća u okolnim kućanstvima.

Plenkovićeva Vlada imenovala ga je 2017. i u Vijeće za genetski modificirane organizme. Nismo, međutim, pronašli javnu potvrdu da je član HDZ-a.

Iskra Alexandra Nola - zdravstvena ekologija i javnozdravstveni rizici

Iskra Alexandra Nola profesorica je na Školi narodnog zdravlja "Andrija Štampar", gdje se bavi zdravstvenom ekologijom, utjecajem okoliša na zdravlje te upravljanjem javnozdravstvenim rizicima u kriznim situacijama.

Nismo pronašli javnu potvrdu članstva u HDZ-u ili javnu povezanost s tom strankom.

Hoće li javnost vjerovati vladinom savjetu

Sastav Savjeta pokazuje da je Vlada okupila stručnjake iz područja koja jesu relevantna za sanaciju otpada i procjenu rizika. No pravi test tek slijedi: hoće li njihov rad biti dovoljno neovisan, transparentan i uvjerljiv da javnost njihove zaključke doživi kao stručnu procjenu, a ne kao potvrdu onoga što Vlada već tvrdi o stanju u Gospiću. I još važnije - koliko će građani Vladinu savjetu vjerovati.