PRIJE četiri godine Zagreb i okolicu pogodio je potres jakosti 5,5 prema Richteru. Uslijedio je niz potresa koji su doveli do golemih šteta, gotovo 12 milijardi eura.

Ima li ljudi koji još nisu preseljeni, koji žive u kontejnerima? Ide li obnova Zagreba i okolice sporije nego Banovine? Koliko će obnovu ubrzati takozvana blokovska gradnja zgrada? O tome se jutros raspravljalo u HRT-ovoj emisiji u Mreži prvog.

"Kraj obnove javnih objekata 2026."

Zamjenik gradonačelnika Zagreba Luka Korlaet rekao je da treba razlikovati obnovu privatnih od obnove javnih zgrada.

"Što se tiče ingerencije Grada Zagreba, on prije svega upravlja potonjom, dakle obnovom javnih zgrada u svom portfelju i tu imamo 207 projekata obnove, od kojih smo 177 završili. Dakle, to su škole, vrtići, domovi zdravlja, zgrade u kulturi, infrastrukturne zgrade, ceste, mostovi i tako dalje, a još 30 najkompleksnijih je ostalo da se napravi i računamo da će to sve skupa biti gotovo do polovine ili zadnjeg kvartala 2026.", rekao je Korlaet.

Dodao je da su prioritizirali škole i vrtiće, a da se sada fokus seli na zgrade u zdravstvu i kulturi. Za to su, rekao je, iz Fonda solidarnosti povukli 190 milijuna eura, a narednih 40 osigurali su iz Nacionalnog programa za oporavak i otpornost.

Korlaet je naglasio da obnovom privatnih zgrada procesno upravlja država, a oni doprinose s 20 posto financiranja po Zakonu o obnovi. "Voljeli bi da tempo ipak bude malo brži", odgovorio je na pitanje o zadovoljstvu obnovom privatnih zgrada.

"Sva sredstva iz Fonda solidarnosti iskorištena"

Domagoj Orlić, državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva, rekao je da je u obnovu dosad kompletno utrošeno 2,4 milijarde eura, od čega 400 milijuna eura otpada na obnovu privatnih obiteljskih kuća i višestambenih zgrada. Na području zagrebačkog potresa obnova je završena na gotovo 3000 obiteljskih kuća i zgrada.

"U ovom trenu na području Grada Zagreba imamo otvoreno 425 gradilišta, od čega ih se gotovo 360 odnosi na zahtjevnu i kompleksniju konstrukcijsku obnovu", rekao je Orlić.

Naveo je da su sva sredstva iz Fonda solidarnosti iskorištena.

Orlić je rekao i da je na području zagrebačkog potresa u zadnjih mjesec dana završeno deset zamjenskih obiteljskih kuća. 32 su još u gradnji, a 15-ak je u javnoj nabavi za izvođača radova.

"Zamjenske obiteljske kuće su nešto slabije išle na području zagrebačkih potresa. Mi smo imali dosta javnih nabava koje su propale ili zbog višestrukih cijena koje smo dobivali od ponuditelja u odnosu na one procijenjene vrijednosti ili je bilo javnih nabava na koje se nitko nije javio. Međutim, sad smo i tu postigli zadovoljavajuću dinamiku i krenula je izgradnja zamjenskih kuća", rekao je Orlić.

"Ljudi čekali do zadnjeg trenutka"

Nina Dražin Lovrec iz Hrvatske komore inženjera građevinarstva rekla je da je obnova javnih zgrada u Gradu Zagrebu i Sisačko-moslavačkoj županiji jako dobra i da ide samom kraju. Što se tiče obnove privatnih građevina, tu uvijek može i treba biti bolje, poručila je.

Orlić je među ostalim istaknuo da su u 2023. primili još 6600 novih zahtjeva za zamjenske kuće, od čega je samo u prosincu zaprimljeno više od 3200 zahtjeva, na što je Dražin Lovrec rekla da su ljudi čekali do zadnjeg trenutka.

Kao problem je istaknula višestambene zgrade s više vlasnika u samom centru Zagreba, gdje je bilo vrlo teško donijeti konsenzus da se krene u obnovu.

Dražin Lovrec među ostalim je istaknula da su svu obnovu iznijeli hrvatski projektanti, unatoč pitanjima imamo li ih dovoljno.

"Sve više stranih radnika u hrvatskim firmama, ali i sve više stranih firmi"

Što se tiče raspoloživosti projektanata ili izvođača, Korlaet je rekao kako se vidi da je sve više stranih radnika u hrvatskim firmama, ali i sve više stranih firmi.

"Nama, recimo, dvije najzahtjevnije škole - to su pojedinačno zaštićena kulturna dobra u cjelovitoj obnovi, Gornjogradska gimnazija i Prva ekonomska škola u Medulićevoj - rade strane tvrtke. Gornjogradsku radi jedna tvrtka iz Beograda, a ovu u Medulićevoj jedna tvrtka iz Ljubljane", rekao je Korlaet.

"Čini mi se da sve više tvrtki iz regije pikira da dođe raditi ovamo", dodao je.

Dražin Lovrec navela je da je prema zadnjim informacijama više od 40.000 radnika na našim gradilištima te da se radi o radnoj snazi koja nije kvalificirana - nisu educirani, nego su pomoćna radna snaga.

"To je, nažalost, situacija koja je pred nama i ne možemo si pomoći, ljudi moraju doći jer naše radne snage nema, otišla je, ali ja se nadam da će se vratiti", rekla je.

Dražin Lovrec rekla je da javnu nabavu svakako treba objediniti i pojednostavniti koliko je moguće, a Korlaet je istaknuo da su i država i grad obveznici javne nabave, što traje barem po tri mjeseca za svaku uslugu ako se radi o velikoj vrijednosti - a javnosti se čini da se ništa ne događa.