TRI MJESECA nakon tragedije u hidroelektrani Dubrovnik i dalje nisu poznate sve okolnosti nesreće u kojoj su stradala tri djelatnika HEP-a. I dalje se istražuje tko je kriv za pogibiju, DORH za sada ne izlazi s detaljima, još uvijek nije gotova ni procjena stanja opreme, Hidroelektrana ne radi i bilježi gubitke od dva milijuna kuna dnevno, nije počelo ni čišćenje prostora, a ljudi se, kako doznajemo, boje vratiti na posao jer se u pogonu hidrocentrale ne osjećaju sigurno.

Iako smo HEP vrlo precizno pitali za pojedine detalje, uključujući i gubitak od dva milijuna kuna dnevno, znakovito je da nam nisu htjeli ništa ni potvrditi ni demantirati, dok nas iz ureda ministra energetike Tomislava Ćorića uvjeravaju kako tragedija koja je zadesila HEP-ov pogon u Župi dubrovačkoj zapravo nije u njihovoj domeni.

No krenimo redom.

Tragedija u Platu mogla bi postati novi slučaj Kornati

Požar u hidroelektrani Dubrovnik dogodio se 10. siječnja ove godine, a bježeći od vatre i dima smrtno su stradala trojica djelatnika. Tijelo Mata Maškarića pronađeno je u odvodnom kanalu, tijelo Ivice Zvrka pronašli su mještani na stijenama u blizini Cavtata, dok se za Davorom Pozniakom tragalo tri dana, nakon čega je pronađen u sporednoj cijevi odvodnog tunela.

Gotovo tri mjeseca nakon tragedije DORH još nije dao svoju konačnu riječ, a ni službenu verziju događaja. Dvadesetak dana nakon tragedije u medijima je izašlo preliminarno izvješće u kojem je stajalo da je do požara došlo jer se zapalio strop u prostorijama hidroelektrane u kojima su se nalazili radnici. Radnici navodno nisu imali nikakve šanse za gašenje vatre jer je na strop i zidove postavljen neadekvatan zapaljivi izolacijski materijal, vjerojatno lako zapaljive PVC ploče. To izvješće, za koje se zna već gotovo dva mjeseca, nitko do sada nije opovrgnuo.

Čini se da to nije jedini propust jer se u međuvremenu doznalo kako za projekt rekonstrukcije HE Dubrovnik nije ishođena građevinska dozvola, no radovi su svejedno rađeni. No ni tri mjeseca nakon tragedije nema službenih podataka pa sve govori da bi tragedija u HE Dubrovnik mogla postati novi slučaj Kornati.

Nakon tri mjeseca pripremaju se za čišćenje

U HEP-u su nam potvrdili kako još uvijek ne postoji nikakav okvirni datum kada bi hidroelektrana trebala nastaviti s radom, a kažu nam kako tek počinju s "pripremama za čišćenje".

"HEP Proizvodnja je nakon provedenih ispitivanja kvalitete zraka i sigurnosti radnog okoliša u unutrašnjosti HE Dubrovnik od strane ovlaštenih institucija počela pripreme za početak radova na čišćenju unutrašnjosti elektrane. Nakon što se obavi čišćenje, HEP Proizvodnja pristupit će detaljnom snimanju stanja opreme, što je uvjet za utvrđivanje opsega neposredne štete i donošenje plana aktivnosti za dovođenje elektrane u pogonski ispravno stanje. Stoga se još uvijek ne može procijeniti kada će elektrana opet biti u pogonu", kažu nam u HEP-u.

Kako doznajemo, zbog svih okolnosti se ni ljudi koji rade u HE Dubrovnik ne žele vraćati na radna mjesta. Osjećaju se nesigurno, posebno nakon što je niz pitanja o sigurnosnim propustima ostao bez odgovora. S druge strane, prema podacima Indexa, gubici zbog HE Plat penju i se do dva milijuna kuna dnevno, a taj podatak HEP ne želi ni potvrditi ni opovrgnuti. Čini se da ih to ne zabrinjava.

Računica je jasna

"Radi se o akumulacijskoj elektrani. Dok ona ne radi, povećava se volumen vode u akumulaciji, a što znači i energetski potencijal akumulacije, koji će biti iskorišten za proizvodnju električne energije kad elektrana ponovo bude u pogonu. Zato će se precizniji podaci o energetskim i financijskim posljedicama zastoja rada moći utvrditi tek po završetku poslovne godine", kažu nam iz HEP-a.

No računica je vrlo jasna. Hidroelektrana je u 2018. godini proizvela 1,5 TWh struje, odnosno 1,5 milijuna MWh, i to po prosječnoj cijeni od 55 eura za MWh. To je 615 milijuna kuna godišnje ili 1,7 milijuna kuna dnevno. Cijena MWh u siječnju i veljači je bila 60 eura pa je jasno kako se dolazi do iznosa od gotovo dva milijuna kuna dnevno.

No HEP je, čini se, od početka skrivao informacije kako je zapravo došlo do tragedije, a valja naglasiti kako, unatoč izgubljenim trima mladima životima, nitko iz HEP-a nije izašao pred novinare, odnosno javnost, kako bi na konferenciji za novinare objasnio okolnosti same nesreće. Pred novinare su izlazili vatrogasni zapovjednik i načelnik policije, no nitko iz HEP-a. Nitko do sada nije ni podnio ostavku, a ni stavio mandat na raspolaganje. Iz HEP-a tvrde kako naša opaska ne stoji te da je javnost uvijek bila na vrijeme informirana o svim okolnostima.

HEP ne želi u javnost, a ministar Ćorić pere ruke

"Odmah po izbijanju požara uspostavljena je aktivna, otvorena i dvosmjerna komunikacija s javnošću. U vezi s nesretnim događajem, komunikacija se odvijala putem izjava za većinu hrvatskih medija, nastupa uživo na Hrvatskoj televiziji te niza priopćenja i web objava. Priopćenja, izjave i odgovori medijima kretali su se i još uvijek se kreću u okvirima raspoloživih informacija koje se ne tiču izravno istrage DORH-a. Naime, budući da istraga još uvijek traje, do njenog okončanja ne smijemo govoriti ni o kojem detalju koji je na bilo koji način povezan s istragom", kažu iz HEP-a dodajući da su se od trojice preminulih kolega oprostili 16. siječnja 2019. obilježavanjem Dana žalosti u cijeloj tvrtki.

U Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Tomislava Ćorića za sada se prave kako to uopće nije njihov problem i kao da ih se tiče previše tragedija iz siječnja.

"Upit je u nadležnosti Hrvatske elektroprivrede (HEP-a) pa se obratite njima", rekli su nam iz ureda ministra Ćorića, što još više povećava dojam kako bi tragedija u Župi dubrovačkoj mogla ostati pokrivena velom tajne baš kao i ona na Kornatima.