BROJ prijava sumnji na trgovinu ljudima u Srbiji u stalnom je porastu, a najčešće žrtve su žene i djeca. Posljednjih godina, upozoravaju stručnjaci, raste i broj prijava koje se odnose na strane državljane, odnosno radnike na privremenom radu u Srbiji, izjavio je Miroslav Jovanović, rukovoditelj Službe za koordinaciju zaštite žrtava trgovine ljudima. On je na predavanju za novinare istaknuo zabrinjavajuće trendove i razbio neke od najčešćih zabluda o ovom teškom kaznenom djelu, piše Telegraf.rs.

Opasnost najčešće vreba iz neposrednog okruženja

Jovanović je objasnio kako se slika trgovine ljudima drastično promijenila od ranih 2000-ih, kada su žrtve uglavnom bile strankinje koje su dovođene u Srbiju, zatvarane i fizički kontrolirane. Današnja je stvarnost, kaže, potpuno drugačija.

"Međutim, danas nemamo takvu situaciju. Kada pričamo o žrtvama trgovine, vrlo često to mogu biti ljudi koji se potpuno slobodno kreću, koji žive čak u svojim kućama, koji i dalje žive sa svojim obiteljima, a koji imaju obvezu prema 'trafikantima' da rade nešto što je duboko protivno njihovim vlastitim interesima i uvjerenjima i što ih dehumanizira", rekao je on.

Jedna od najvećih zabluda jest i tko su zapravo počinitelji. Iskustvo Centra za zaštitu žrtava trgovine ljudima pokazuje da opasnost ne vreba od nepoznatih osoba, već iz najbližeg okruženja.

"Statistika koju smo radili pokazuje da je nepoznata osoba trafiker u samo 13 posto slučajeva. U najvećem broju slučajeva to su osobe koje su poznate žrtvi - prijatelji, poznanici. Ovo je statistika kada pričamo o općoj populaciji, a kada pričamo o djeci ona je još dramatičnija zato što, kada su djeca u pitanju, u najvećem broju slučajeva trafikeri su zapravo roditelji ili bliski srodnici", naglasio je Jovanović, dodajući kako roditelji gotovo uvijek imaju negativnu ulogu kada su djeca eksploatirana.

Crna statistika: Sve više žrtava iz godine u godinu

Trgovina ljudima nije nešto što se događa "negdje daleko", već je itekako prisutna i u Srbiji, upozorava Jovanović, suprotno uvriježenom mišljenju.

"Zapravo nije tako. Trgovina ljudima događa se i te kako i u Srbiji. Posljednjih pet godina mi svake godine dobivamo sve veći broj prijava sumnje na trgovinu ljudima i svake godine identificiramo sve veći broj žrtava. Tako smo 2017. godine imali 127 sumnji, a ove godine imamo već više od 200 sumnji i vjerojatno ćemo imati duplo veći broj sumnji u odnosu na prije pet godina. Broj žrtava također raste, tako da smo 2021. imali 46, onda 62, pa 66, pa 72, vidjet ćemo koliki će taj broj biti na kraju ove godine, ali definitivno je u porastu", istaknuo je.

Ono što je posebno zabrinjavajuće za Srbiju jest iznimno visok postotak djece među žrtvama - gotovo svaka druga identificirana žrtva je dijete.

"Na međunarodnoj razini, prema organizaciji Save the Children, procjenjuje se da je otprilike 30 posto žrtava djeca. Kod nas je oko 50 posto i mislim da se mora mnogo više raditi s djecom bez roditeljskog staranja, djecom u domovima, u udomiteljskim obiteljima", kazao je.

Visok je i udio žena, koje su prošle godine činile 69 posto svih žrtava. Najčešći oblici iskorištavanja su seksualna i radna eksploatacija, prisilno prosjačenje te prisiljavanje na vršenje kaznenih djela.

Na meti i strani radnici

Posljednjih godina u porastu je i broj prijava sumnji na trgovinu ljudima čije su žrtve strani državljani, što je izravno povezano sa sve većim brojem radnika koji legalno dolaze raditi u Srbiju.

"Ilegalne migracije su prilično zaustavljene, ali sada imamo legalne migracije kada u našu zemlju dolazi veliki broj stranaca da ovdje rade i ostanu. Procjenjuje se da trenutno oko 100.000 stranih državljana živi i radi u Srbiji. Taj broj stalno raste i neusporedivo je veći u odnosu na neke druge zemlje u regiji kao što su recimo Bosna i Hercegovina, Makedonija, Crna Gora ili Albanija", rekao je.

Dodao je da najviše radnika dolazi iz Nepala, Indije, Bangladeša i s Filipina, a mnogi od njih ne govore ni srpski ni engleski jezik, što ih čini dodatno ranjivima. Brojke to i potvrđuju.

"Mi smo recimo 2023. godine imali 20 prijava sumnji na trgovinu ljudima gdje su žrtve bile strani državljani. Prošle godine su bile 64 prijave, ove godine već imamo više od 150 prijava", naveo je Jovanović. Kao još jedan rastući trend istaknuo je zlouporabu internetskih i informacijskih tehnologija u svrhu vrbovanja i eksploatacije žrtava.

Zločin protiv čovječnosti i novi zakon

Jovanović je podsjetio da je trgovina ljudima u Kaznenom zakoniku klasificirana kao zločin protiv čovječnosti jer ostavlja trajne i razorne posljedice na žrtve, mijenjajući im život i dehumanizirajući ih. Kako bi se sustav borbe protiv ovog zločina unaprijedio, izrađen je Nacrt zakona o sprečavanju i suzbijanju trgovine ljudima i zaštiti žrtava, čije se usvajanje očekuje tijekom sljedeće godine.