Troskot: Diktatura bi na mala vrata kroz Karlovac mogla ući u cijelu Hrvatsku
MOSTOV saborski zastupnik Zvonimir Troskot i povjerenica Mosta za Karlovačku županiju Nikolina Bišćan ocijenili su da je rušenje drvoreda lipa na središnjem trgu u Karlovcu odraz odnosa gradske vlasti prema građanima.
"Karlovac se prvi u Hrvatskoj pretvara u grad s diktaturom. Građane koji upozoravaju na žutu vodu posjećuje policija, ljudima se dolazi na vrata, a aktivistice koje mirno brane stabla privodi se i zabranjuje im se pristup trgu. Ako to prođe, diktatura na mala vrata kroz Karlovac ulazi u cijelu Hrvatsku", ustvrdio je Troskot na konferenciji za novinare.
"Stabla nisu samo komunalno pitanje, nego i uspomene"
Dodao je i da "ne treba presjeći stabla nego diktaturu" jer, kako je rekao, stabla u centru i drugim dijelovima Karlovca nisu samo komunalno pitanje, nego i uspomene.
Troskot je također rekao da gradska vlast odugovlači s dostavom dokumentacije o javnoj nabavi i postupku ispiranja vodovodnih cijevi, za koji su plaćene stotine tisuća eura, iako je voda nakon toga ostala žuta. Dodao je da direktor Vodovoda i kanalizacije Miroslav Vukovojac do danas nije dostavio dokument kojim bi dokazao da je prethodno vodio veliki sustav, što je bio jedan od ključnih uvjeta za dobivanje tog posla.
"Krenulo je s kanalizacijom i fekalijama koje su ljudima plivale po podrumima, nastavilo se s jednom od najskupljih i najgorih voda u Hrvatskoj, a sada se krenulo na stabla, parkove i ono što Karlovčanima predstavlja njihov grad. Ovo više nije odnos samo prema zelenilu. Ovo je odnos prema identitetu Karlovčana", poručio je Troskot.
"Dobra ideja da se uredi park u Grabriku, ali loša provedba"
Povjerenica Mosta Nikolina Bišćan podsjetila je da je drvored lipa zbog uređenja trga srušen u nekoliko sati, iako je četiri tisuće građana potpisalo peticiju i tražilo dijalog s gradskom vlašću o tome.
Iz Mosta su pohvalili ideju uređenja parka u Grabriku, ali i upozorili da je provedba promašila smisao zelenog parka.
"Dobro je da Grabrik dobije park za sve građane, ali kada se gotovo četvrtina prostora prekrije betonom, onda više ne govorimo o zelenom parku, nego o betoniranoj površini. Dobra ideja lošom je provedbom pretvorena u suprotnost onome što je trebala biti", zaključili su.