TROŠKOVI rada po satu u Hrvatskoj bili su u 2023. godini otprilike upola niži od prosjeka u eurozoni i EU, uz upola niži udio doprinosa, pokazali su danas podaci Eurostata.

U eurozoni troškovi rada iznosili su lani u prosjeku 35.6 eura po satu i bili su viši za 4.8 posto nego u 2022., izračunao je europski statistički ured.

U EU iznosili su 31.8 eura po satu i porasli su za 5.3 posto u odnosu na godinu ranije.

Prosjek 'maskira' "značajne" razlike među zemljama, naglašavaju statističari, koji se kreće u rasponu od samo 9,3 eura po satu u Bugarskoj do čak 53,9 eura po satu u Luksemburgu.

Hrvatska uz Poljsku

Skupina zemalja s najnižim troškovima rada obuhvaća još Rumunjsku i Mađarsku, gdje su iznosili 11 eura odnosno 12,8 eura po satu, navodi Eurostat.

Visokim troškovima rada izdvajale su se pak, uz Luksemburg, i Danska i Belgija gdje su iznosili 48.1 odnosno 47.1 euro po satu.

U Hrvatskoj su troškovi rada lani u prosjeku iznosili 14,4 eura po satu i bili su viši za 14,2 posto nego u 2022., što je najveće povećanje u EU, navode statističari. 

Blizu su Hrvatskoj Poljska i Litva s troškovima rada po satu u 2023. od 14,5 odnosno 14,7 eura.

Jednoznamenkasti trojac

Doprinosi su lani činili otprilike četvrtinu troškova rada u eurozoni i EU, utvrdio je Eurostat.

Daleko je najniži udio doprinosa među članicama EU-a bilježila Malta, od samo 1,4 posto. Slijede Rumunjska i Litva s 5,0 i 5,4 posto.

U skupini zemalja s izrazito niskim udjelom doprinosa u troškovima rada po satu izdvaja se i Hrvatska gdje je lani iznosio 11,7 posto. Blizu su i Luksemburg i Danska s 12,4 odnosno 12,7 posto. 

Na drugom su pak kraju ljestvice Švedska i Francuska s udjelom doprinosa u ukupnim troškovima rada nešto većim od 30 posto.