PRIJE samo godinu dana, kada je predsjednik Donald Trump prijetio iznimno visokim carinama na gotovo svu robu, globalna su tržišta drhtala, a strani čelnici grozničavo tražili rješenja. Danas se, međutim, na istu prijetnju jedva tko obazire, piše CNN.

Glavni razlog za to je presuda Vrhovnog suda iz veljače, koja je predsjedniku oduzela njegovo najmoćnije carinsko oružje i ostavila mu znatno ograničenije mogućnosti za ispunjavanje prijetnji. No, to Trumpa nije spriječilo da pokuša ponovno.

Trump je jučer na društvenoj mreži Truth Social objavio da će se svaka europska zemlja koja uvede porez na digitalne usluge "odmah suočiti sa 100-postotnom carinom na svu robu koja se šalje u Sjedinjene Države", dodavši da će taj namet "nadjačati" postojeće trgovinske sporazume.

Što su porezi na digitalne usluge?

Pojam "digitalne usluge" obuhvaća širok raspon poslovanja, od Googleovih oglasa do streaminga na Spotifyju. Porezi na te usluge osmišljeni su tako da vladama omoguće prikupljanje prihoda od velikih tvrtki koje posluju na internetu, čak i ako te tvrtke ne posluju s dobiti.

S obzirom na to da su mnoge od najvećih tehnoloških tvrtki američke, Trump je i ranije tvrdio da ih takvi porezi nerazmjerno pogađaju. S tom se procjenom u nekim slučajevima složila i Kongresna služba za istraživanja, koja je službeno nestranačka.

Predsjednikove smanjene ovlasti

Prije nekoliko mjeseci, kada je Trump provodio slične prijetnje, pozivao se na Zakon o međunarodnim izvanrednim gospodarskim ovlastima iz 1974. godine. Njegova administracija tvrdila je da mu taj zakon daje ovlast za brzo nametanje carina. Nijedan prethodni predsjednik nije koristio taj zakon na takav način, a Vrhovni je sud na kraju presudio da je time prekoračio svoje predsjedničke ovlasti.

"Kada Kongres daje ovlast za uvođenje carina, čini to jasno i uz pažljiva ograničenja. U ovom slučaju to nije bio slučaj", napisao je predsjednik Vrhovnog suda John Roberts u mišljenju većine.

Jeffrey Schwab, viši savjetnik i direktor parnica u Liberty Justice Centru koji je vodio slučaj pred Vrhovnim sudom, izjavio je jučer za CNN: "Nijedna ovlast za uvođenje carina koju je Kongres dao predsjedniku ne dopušta mu da to čini kad god poželi. Sve dok se ne slijede propisani postupci i ne ispune zadani uvjeti, predsjednik ne može nametati carine."

Koji su sada Trumpovi potezi?

Nakon presude iz veljače, administracija se okrenula složenijem planu B: jedinstvenoj carini od 10 posto, koja istječe sljedeći mjesec. Predsjednik je također pokrenuo niz istraga prema trgovinskom zakonu poznatom kao Odjeljak 301, što bi na kraju moglo dovesti do viših carina, ali bi za to mogli biti potrebni mjeseci.

Tijekom svog prvog mandata Trump je pokrenuo nekoliko istraga prema Odjeljku 301 zbog poreza na digitalne usluge u europskim zemljama. Međutim, one na kraju nisu rezultirale višim carinama, već su korištene kao sredstvo pritiska u pregovorima.

Svakako postoji mogućnost da će se Trump i ovoga puta poslužiti tim istragama kako bi ubrzao proces. Ipak, s obzirom na ograničenja trgovinskog zakona, trenutačne carine od 100 posto čine se kao pusta želja, zaključuje CNN.