KUBANSKI predsjednik Miguel Díaz-Canel izjavio je danas da Kuba ne želi vojnu agresiju Sjedinjenih Država, ali je spremna boriti se ako do nje dođe. Poručio je to na skupu stotina ljudi povodom 65. obljetnice proglašenja socijalističkog karaktera Kubanske revolucije, piše AP.

"Ovo je iznimno izazovan trenutak koji od nas, kao i 16. travnja 1961., ponovno traži da budemo spremni suočiti se s ozbiljnim prijetnjama, pa i vojnom agresijom. Ne želimo je, ali dužnost nam je pripremiti se da je izbjegnemo, a ako bude neizbježna, i da je porazimo", rekao je Díaz-Canel. Njegov govor dolazi u vrijeme pojačanih napetosti između dviju zemalja i sve dublje krize na Kubi, koja je posljedica američke energetske blokade.

Trumpove prijetnje i američki zahtjevi

Ranije ovog tjedna američki predsjednik Trump izjavio je da bi se njegova administracija mogla usredotočiti na Kubu nakon završetka rata u Iranu. "Možda ćemo svratiti i do Kube kad završimo s ovim", rekao je Trump, opisavši otok kao "propalu naciju" i "zemlju kojom se već dugo užasno upravlja".

Trump je i ranije prijetio intervencijom na Kubi, slično kao početkom siječnja kada je američka vojska napala Venezuelu i zaustavila ključne isporuke nafte iz te južnoameričke zemlje. Nekoliko tjedana kasnije zaprijetio je carinama svakoj državi koja bi prodavala ili isporučivala naftu Kubi.

I Trump i američki državni tajnik Marco Rubio, čiji su roditelji emigrirali s Kube 1950-ih prije revolucije, opisuju kubansku vladu kao neučinkovitu i represivnu. Među američkim zahtjevima za ublažavanje sankcija su prekid političke represije, oslobađanje političkih zatvorenika i liberalizacija posrnulog otočnog gospodarstva.

Díaz-Canel: Kuba je država pod opsadom

Díaz-Canel je optužio američke dužnosnike da pokušavaju stvoriti "narativ" bez ikakvog opravdanja.

"Kuba nije propala država. Kuba je država pod opsadom. Kuba je država koja se suočava s višedimenzionalnom agresijom: ekonomskim ratom, pojačanom blokadom i energetskom blokadom", istaknuo je Díaz-Canel, koji je bio glavni govornik na skupu.

"Kuba je ugrožena država koja se ne predaje. I unatoč svemu. I zahvaljujući socijalizmu. Kuba je država koja se opire, stvara i, nemojte se zavaravati, država koja će prevladati", dodao je.

I Kuba i SAD potvrdili su da vode razgovore o rješavanju napetosti, no nikakvi detalji nisu objavljeni.

Sve dublja kriza i humanitarna situacija

Kubanski predsjednik podsjetio je i na postignuća revolucije i njezin sustav socijalne skrbi, poput besplatnog obrazovanja koje je stvorilo tisuće stručnjaka, od kojih su mnogi ipak odlučili emigrirati zbog gospodarske krize.

Embargo na naftu koji je nametnuo Trump pogoršao je već teške uvjete uzrokovane petogodišnjom gospodarskom krizom, pandemijom bolesti COVID-19 i pooštravanjem američkih sankcija čiji je cilj pritisak na promjenu političkog modela na otoku.

Stručnjaci upozoravaju na moguću humanitarnu krizu. Mjere koje otoku onemogućuju nabavu nafte od dobavljača iz Venezuele, Meksika i Rusije pogoršavaju ionako loše životne uvjete stanovništva, što uključuje dugotrajne nestanke struje i nestašice goriva.

Skupom u Havani obilježena je 65. godišnjica povijesnog govora pokojnog vođe Fidela Castra tijekom jedne od kriza sa Sjedinjenim Državama. Taj je trenutak odredio ideološki smjer kojim će karipska nacija krenuti te njezino protivljenje hegemoniji Washingtona na kontinentu.