DONALD Trump je na društvenoj mreži Truth Social objavio vlastitu rang-listu američkih predsjednika i sebe proglasio najvećim u povijesti, ispred Abrahama Lincolna, Franklina D. Roosevelta i Georgea Washingtona. Povjesničari, međutim, imaju potpuno suprotno mišljenje, piše The Guardian.

Povjesničari se ne slažu

Gotovo nijedan povjesničar ne smatra da Trump zaslužuje takvo mjesto u povijesnim knjigama. Za razliku od njega, lideri koji se obično smatraju najboljima u američkoj povijesti - Lincoln, Roosevelt i Washington - nisu organizirali pobunu i de facto državni udar. Nitko od njih nije prošao proces opoziva niti je osuđen za kazneno djelo tajne isplate pornozvijezdi.

Odgovara li Trumpova samoprocjena stvarnosti? Justin Vaughn, profesor političkih znanosti na Sveučilištu Coastal Carolina, kaže da se ona ne poklapa s rezultatima istraživanja. Vaughn je suosnivač projekta Presidential Greatness Project, koji anketira stručnjake o rangiranju američkih predsjednika. "To nije u skladu s rezultatima istraživanja koja smo proveli", izjavio je. "Također nije u skladu ni s drugim istraživanjima provedenima proteklih godina."

Trump je svoju listu objavio prošli četvrtak. Grafika koju je podijelio čini se kao prerađena verzija iz članka povjesničara Arthura M. Schlesingera Jr. objavljenog u časopisu Life 1948. godine. To objašnjava zašto na popisu nema kasnijih predsjednika poput Ronalda Reagana, Richarda Nixona i obojice Busha. U Trumpovoj verziji dodana je kategorija "najveći", u koju je smjestio samo sebe, dok su Joe Biden, Jimmy Carter i Barack Obama svrstani među "neuspješne". Bill Clinton je, unatoč godinama Trumpovih napada, ocijenjen kao "prosječan".

Rezultati akademskih istraživanja

Najnovije istraživanje projekta Presidential Greatness Project daje potpuno drugačiju sliku. U anketi je sudjelovalo 154 akademika, a Trump je završio na posljednjem mjestu, čak i iza Jamesa Buchanana, kojeg se često smatra odgovornim za neuspjeh u sprečavanju Građanskog rata. Akademici su svakog od 45 predsjednika ocjenjivali na ljestvici od 0 do 100, gdje 0 znači "neuspjeh", a 100 "izvrsnost". Lincoln je bio prvi s prosječnom ocjenom 93,87, dok je Trump dobio 10,92.

Trump je nešto bolje prošao u anketi Sveučilišta Siena iz 2022., u kojoj je sudjelovao 141 stručnjak. Tamo je zauzeo treće mjesto odozdo, ispred Buchanana i Andrewa Johnsona. Johnson, koji je naslijedio Lincolna, protivio se saveznoj zaštiti prava na državljanstvo za bivše robove. Ista studija tražila je od akademika da rangiraju predsjednike i po kategorijama poput "iskustva", "izvršnih sposobnosti" i "vještine vođenja". Trump je u kategorijama "integritet" i "inteligencija" završio na posljednjem, 45. mjestu.

Trump ipak može reći da je uspio ujediniti akademike s oba kraja političkog spektra. "Rezultate dijelimo na one koji se izjašnjavaju kao demokrati i na one koji se smatraju konzervativcima ili republikancima", objasnio je Vaughn. "Kada pogledate statistiku, i republikanski ispitanici daju Trumpu vrlo loše ocjene."

Reakcija iz Trumpova tima

Glasnogovornik Bijele kuće Davis Ingle poručio je da je predsjednik Trump usredotočen na borbu za snažnu i prosperitetnu zemlju. "Jedina ostavština koja predsjednika Trumpa zanima jest učiniti Ameriku većom nego ikada prije", izjavio je. Ingle je dodao: "No, kad se sve uzme u obzir, ovaj će predsjednik nesumnjivo ostati zapamćen kao najuspješniji i najznačajniji u modernoj američkoj povijesti."

Hoće li se to predviđanje ostvariti, ovisit će o tome kako će povijest gledati na Trumpa. Barbara Perry, profesorica predsjedničkih studija na Sveučilištu Virginia, kaže da Amerikanci "imaju neku vrstu nostalgičnog pogleda na većinu bivših predsjednika". Istaknula je da su se pozicije lidera na ljestvicama mijenjale desetljećima, usporedno s novim procjenama njihovih mandata.

Trumpova osobna rang-lista u svakom slučaju pruža uvid u to kojim se predsjednicima divi. Kategorija "najveći" uključuje samo njega. Pod "velike" je svrstao Lincolna, Roosevelta i Washingtona. Među "gotovo velike" uvrstio je Theodorea Roosevelta i Grovera Clevelanda, koji je, kao i Trump, odslužio dva neuzastopna mandata.

Perry se, baš kao i Vaughn, ne slaže s Trumpovom procjenom. "Vjerujem da ni u jednom krugu stručnjaka Donald Trump ne bi pripadao kategoriji velikih, najvećih ili gotovo velikih", rekla je. Dodala je: "Moje je mišljenje, kao znanstvenice i ustavne povjesničarke, da njegovo poticanje pobune 6. siječnja i ustrajanje na stavu da je Joe Biden ukrao izbore potkopavaju američki ustavni sustav i vladavinu prava". Perry je zaključila: "Da ne spominjem rasizam i pristranost prema svima koji nisu bijeli anglosaksonski protestanti. Vjerujem da će mu sve to štetiti kroz povijest."