SJEDINJENE Države, Danska i Grenland potpisale su obrambeni sporazum kojim se Washingtonu odobrava izgradnja dviju novih vojnih baza na arktičkom otoku. Sporazumom se istodobno potvrđuje i danski suverenitet nad Grenlandom, piše BBC.

"Dobar za SAD, Dansku i Grenland"

Uoči ceremonije potpisivanja na Općoj skupštini UN-a u New Yorku, američki predsjednik Donald Trump izjavio je: "Odmah ćemo pokrenuti razvoj snažne vojne prisutnosti na prikladnim lokacijama". Danska premijerka Mette Frederiksen poručila je da je sporazum "dobar za SAD, Dansku i Grenland", kao i za Europu i NATO.

Grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen dodao je da je riječ o situaciji u kojoj sve tri strane dobivaju. Troje čelnika zatim je potpisalo sporazum, čime su okončane napetosti oko arktičkog teritorija koje su trajale više od godinu dana.

Trump je ranije prijetio preuzimanjem poluautonomnog arktičkog teritorija, a kao razloge navodio je nacionalnu sigurnost, strateški položaj otoka za obranu i njegova rudna bogatstva. Njegova je retorika izazvala oštre reakcije na Grenlandu, u Danskoj i među europskim čelnicima. Oni su u zajedničkoj izjavi poručili da takve riječi "narušavaju transatlantske odnose i prijete opasnom eskalacijom".

Detalji sporazuma

Sporazum mijenja i dopunjuje obrambeni dogovor Danske i SAD-a iz 1951. godine. U novom paktu navodi se da će Sjedinjenim Državama "biti dopušteno uspostaviti dodatno obrambeno područje u Narsarsuaqu i Mestersvigu", lokacijama na jugu i istoku Grenlanda.

Narsarsuaq je bivša civilna zračna luka i baza iz Drugog svjetskog rata. Ima pristup dubokom moru i dugačku pistu koju su nedavno pregledali američki vojni inženjeri, što je potvrdilo američko Sjeverno zapovjedništvo. Ispostava Mestersvig je udaljena, znatno slabije razvijena i koristi je danska mornarička jedinica s psećim zapregama.

Uvjeti i tehnički detalji baza tek se trebaju potvrditi, a prema sporazumu, sve strane moraju postići međusobni dogovor. To znači da američki sigurnosni aranžmani nisu neograničeni i da je za njih i dalje potrebno odobrenje Grenlanda i Danske.

Teritorijalni integritet

Washington trenutačno upravlja svemirskom bazom Pituffik na sjeverozapadu Grenlanda, a novi sporazum omogućuje SAD-u da ondje "modernizira i proširi svoje aktivnosti". U sporazumu stoji i da "nijednoj državi koja nije članica NATO-a neće biti dopušteno uspostavljanje vlastitih vojnih postrojenja, s posadom ili bez nje, na Grenlandu, niti će im biti dopuštena stalna prisutnost vojnih snaga".

Ključna stavka sporazuma jest da se SAD-u ne ustupa nikakav teritorij te se priznaju "suverenitet i teritorijalni integritet" Danske i pravo Grenlanda na samoodređenje. Iako je to znatno odstupanje od Trumpovih ranijih zahtjeva za preuzimanjem otoka, sporazum ipak jača američku vojnu prisutnost i proširuje prijašnji dogovor.

Zbog toga bi ga neki u Americi mogli smatrati povijesnom pobjedom. Novi sporazum još moraju potvrditi parlamenti Danske i Grenlanda.

Optimizam nakon višemjesečne krize

Unatoč višemjesečnoj krizi, atmosfera na ceremoniji potpisivanja bila je izrazito optimistična i prijateljska. "Imat ćemo odličan i siguran odnos", rekao je Trump. "Ovo je izvrsno za Europu i Sjedinjene Države, za sve, a za Grenland će biti nevjerojatno."

Frederiksen je potpisivanje opisala kao "prekretnicu u našoj dugogodišnjoj suradnji". "Prije sedamdeset i pet godina sklopili smo sporazum o obrani Grenlanda. Danas potpisujemo još veći i bolji dogovor – sporazum koji može trajati vječno", rekla je danska premijerka, naglasivši da sporazum "poštuje suverenitet i teritorijalni integritet Kraljevine Danske, kao i pravo Grenlanda na samoodređenje".

Jens-Frederik Nielsen izjavio je da "za Grenland ovo nije samo sporazum o nama, nego sporazum s nama". "On uzima u obzir narod Grenlanda, naša prava, naše izvore prihoda i razvoj naše zemlje. Grenland je važan za sigurnost Sjeverne Amerike i transatlantsku sigurnost", rekao je.

Dodao je i da NATO ima ključnu ulogu u sjevernom Atlantiku u promijenjenim sigurnosnim okolnostima. Sporazum je također potvrdio da će Grenland ostati u NATO-u ako stekne neovisnost od Danske.

Obrambeni sustav

Sporazum iz 1951. već je dopuštao SAD-u da na Grenland pošalje neograničen broj vojnika, a Washington u bazi Pituffik već ima više od 100 stalno stacioniranih pripadnika vojnog osoblja. Trump je mjesecima pokušavao kupiti ili pripojiti Grenland, tvrdeći da je otok ranjiv na protivnike poput Rusije i Kine.

Isticao je da je arktički otok ključan dio njegovog plana za izgradnju obrambenog sustava "Zlatna kupola" za zaštitu SAD-a od raketnih napada. Taj se projekt u sporazumu spominje samo jednom i ne sadrži nikakav konkretan prijedlog.

Glasnogovornik NATO-a izjavio je da savez pozdravlja sporazum koji će "pomoći u unapređenju sigurnosti, stabilnosti i suradnje u ovoj vitalnoj regiji". U Danskoj se sporazum ocjenjuje kao diplomatski trijumf, a nekoliko političkih stranaka već je najavilo da će ga podržati.

Za Grenland, zemlju s 56.000 stanovnika, potpisivanje je donijelo veliko olakšanje. Njihov je premijer sjedio uz američkog predsjednika i postigao dogovor koji bi trebao okončati višemjesečnu krizu.