PREDSJEDNIK Donald Trump ponovno je spomenuo mogućnost pozivanja na rijetko korišteni zakon iz 19. stoljeća kako bi rasporedio vojsku u Minneapolisu u Minnesoti.

U gradu tisuće ljudi prosvjeduju protiv pojačane prisutnosti službenika Američke imigracijske i carinske službe (ICE), a demonstracije su se intenzivirale nakon što je službenik ICE-a prošlog tjedna usmrtio prosvjednicu Renee Good u njezinom automobilu. Ovog tjedna savezni službenici ustrijelili su muškarca u nogu, što su savezne vlasti opisale kao samoobranu, piše BBC.

Galerija

U objavi na društvenoj mreži Truth Social, Trump je naveo: "ako korumpirani političari Minnesote ne poštuju zakon i ne zaustave profesionalne agitatore i pobunjenike u napadu na domoljube iz I.C.E.-a, koji samo pokušavaju raditi svoj posao, ja ću proglasiti ZAKON O POBUNI". Dodao je kako bi primjenom zakona "brzo okončao farsu koja se događa u toj nekada velikoj državi" Minnesoti.

Što je Zakon o pobuni?

Zakon o pobuni iz 1807. godine omogućuje američkom predsjedniku da koristi aktivno vojno osoblje za obavljanje poslova provođenja zakona unutar Sjedinjenih Američkih Država. Predsjednik se na zakon može pozvati ako utvrdi da "nezakonite opstrukcije, udruživanja ili okupljanja, ili pobuna" protiv vlasti čine "neprovedivim provođenje" američkih zakona "redovnim sudskim postupkom".

Jednom kada su pozvane, vojne snage, uključujući Nacionalnu gardu, mogu biti zadužene za suzbijanje građanskih nemira, provođenje sudskih naloga te uhićenje i pritvaranje migranata. S obzirom na to da je zakon formuliran općenito, s malo specifičnih smjernica, predsjednicima daje veliku slobodu u odlučivanju kada će mobilizirati vojsku za domaće operacije.

Zašto ga Trump želi koristiti?

Tijekom svoje predizborne kampanje, Trump je obećao suzbiti ilegalnu imigraciju, nazivajući situaciju na južnoj granici "nacionalnom izvanrednom situacijom" koju bi, prema njegovom mišljenju, bilo moguće bolje kontrolirati pozivanjem na ovaj zakon. Već prvog dana mandata u siječnju prošle godine zatražio je "preporuke u vezi s dodatnim radnjama koje bi mogle biti potrebne za postizanje potpune operativne kontrole južne granice, uključujući i to treba li pozvati na Zakon o pobuni iz 1807.".

Njegova administracija već je uvela niz sveobuhvatnih mjera na granici, uključujući nacionalnu akciju deportacije i premještanje navodnih članova venezuelanskih bandi u zatvor u El Salvadoru, što je odluka koja se propitkuje u nizu sudskih procesa.

Prošlog listopada Trump je ponovno izjavio da razmatra korištenje Zakona o pobuni nakon što mu je savezni sudac blokirao slanje snaga Nacionalne garde u Portland u Oregonu, za koji je tvrdio da je preplavljen ljevičarskim "domaćim teroristima". Iako je tada rekao da nije bilo potrebe za takvom odlukom, dodao je: "ako bih je morao donijeti, učinio bih to, ako bi ljudi bili ubijani, a sudovi nas kočili, ili guverneri i gradonačelnici nas kočili".

Nakon tjedana napetosti u Minneapolisu u siječnju 2026., gdje su agenti ICE-a pojačali svoje operacije, Trump je ponovno spomenuo mogućnost korištenja zakona za suzbijanje prosvjeda.

Kako je korišten u prošlosti?

Zakon o pobuni primijenjen je nekoliko puta u američkoj povijesti. Abraham Lincoln koristio ga je tijekom Američkog građanskog rata, a nakon rata pozvao se na njega i predsjednik Ulysses S. Grant u borbi protiv nasilja Ku Klux Klana.

U 20. stoljeću, predsjednik Dwight D. Eisenhower iskoristio ga je kako bi američka vojska osigurala pratnju crnim učenicima u školu u Little Rocku u Arkansasu, nakon što je guverner te države odbio poštivati saveznu naredbu o desegregaciji.

Posljednji put zakon je korišten 1992. godine, kada je tadašnji predsjednik George H. W. Bush poslao marince, vojsku i Nacionalnu gardu kako bi suzbio nerede u Los Angelesu koji su izbili nakon oslobađajuće presude za četvoricu bijelih policajaca u slučaju premlaćivanja crnca Rodneyja Kinga.

Postoje li ograničenja zakona?

Američka vlada tradicionalno nastoji ograničiti upotrebu vojne sile na domaćem tlu, posebice protiv vlastitih građana. Zakon Posse Comitatus iz 1878. godine donesen je kako bi se ograničila uloga vojske kao domaće policijske snage. U vremenima nemira, savezne države obično samostalno raspoređuju svoju Nacionalnu gardu za održavanje reda.

Međutim, otkako se vratio na dužnost, Trump je proširio svoje ovlasti proglašavanjem nacionalnih izvanrednih situacija, što mu omogućuje pristup resursima i ovlastima koji su inače ograničeni. Tu je ovlast iskoristio za uvođenje carina te za poduzimanje mjera u vezi s imigracijom i raspoređivanje saveznih službenika, Nacionalne garde i aktivnih vojnih trupa u gradove poput Washingtona, Los Angelesa i Memphisa.

U ožujku prošle godine, nakon proglašenja izvanrednog stanja na granici, Trump se pozvao i na rijetko korišteni Zakon o neprijateljskim strancima iz 1798. kako bi deportirao migrante za koje je tvrdio da su članovi bandi. Uslijedio je niz pravnih osporavanja, a Vrhovni sud je postavio privremena ograničenja na njegovu upotrebu. Ako se Trump odluči pozvati na Zakon o pobuni, ostaje nejasno s kojim bi se pravnim izazovima mogao suočiti.