TRUMPOVA administracija zatražila je jučer od Vrhovnog suda da privremeno odobri nastavak gradnje graničnog zida i prateće infrastrukture u udaljenom dijelu zapadnog Teksasa, koji obuhvaća i Nacionalni park Big Bend. Ministarstvo pravosuđa traži da najviši sud ukine zabranu nižeg suda koja Ministarstvu domovinske sigurnosti onemogućuje radove u sektoru Big Bend, području koje pokriva više od 800 kilometara američko-meksičke granice, piše CBS News.

Argument za gradnju

U zahtjevu za hitnu intervenciju, glavni državni odvjetnik D. John Sauer napisao je da zabrana okružnog suda "značajno otežava napore vlade da zaustavi protok ilegalnih imigranata i droge preko južne granice". "Ministar je odabrao upravo područja projekta Big Bend zbog visoke stope ilegalnih prijelaza i krijumčarenja droge u toj regiji tijekom proteklih nekoliko godina", dodaje se u podnesku.

Obećanje predsjednika Trumpa o gradnji zida na južnoj granici ključni je dio njegovog imigracijskog programa već deset godina. Planovi su, međutim, ranije ove godine naišli na snažan otpor zastupnika obiju stranaka, stočara i lokalne policije u Teksasu. Reakcije je potaknula objava snimki bagera u Nacionalnom parku Big Bend na društvenim mrežama.

Zbog pritiska javnosti, povjerenik Carine i zaštite granica Rodney Scott privremeno je zaustavio radove unutar parka do kraja rujna. Iz agencije tvrde da se sam zid neće graditi kroz nacionalni park, ali će kroz njega prolaziti druga infrastruktura, poput ophodnih cesta, tehnologije za detekciju i oko 27 kilometara barijera za vozila.

Zaobilaženje zakona o zaštiti okoliša

Trumpova administracija u veljači je objavila planove za gradnju barijera i cesta u sektoru Big Bend. Projekt uključuje postavljanje devet metara visokih čeličnih stupova od Fort Quitmana do kanjona Closed Canyon, koji se nalazi u državnom parku Big Bend Ranch. Prema vladinim podacima, zidovi i ceste protezat će se na više od 480 kilometara.

Zbog utjecaja na kulturna, rekreacijska i prirodna bogatstva, savezna vlada bi u normalnim okolnostima prije početka radova morala provesti procjene usklađenosti sa zakonima o zaštiti okoliša i očuvanju povijesne baštine. Ipak, tadašnja ministrica domovinske sigurnosti Kristi Noem pri najavi projekta pozvala se na savezni imigracijski zakon iz 1996. godine. 

Taj zakon daje ministru ovlast da ukine sve zakonske preduvjete ako procijeni da je to nužno za brzu gradnju barijera na područjima s "visokom stopom ilegalnih ulazaka". Njezin nasljednik Markwayne Mullin izdao je još dva takva izuzeća, čime je Carini i zaštiti granica omogućio početak gradnje.

Tužba i spor oko statistike

Kao odgovor na taj potez, neprofitna udruga za zaštitu okoliša, profesionalni riječni vodič i vjerska organizacija koja se brine o crkvi Presvetog Srca Isusova uz rijeku Rio Grande u travnju su podigli tužbu. Njome pokušavaju zaustaviti projekt.

Administracija tvrdi da je sporno zemljište područje "visoke stope ilegalnih ulazaka", a kao dokaz navodi da je u sektoru Big Bend između 2021. i 2025. uhićeno više od 89.000 ljudi pri pokušaju ilegalnog ulaska u SAD.

Tužitelji, s druge strane, ističu da sektor Big Bend ima najmanji broj uhićenja u usporedbi s ostalih šest sektora na južnoj granici. U sudskim spisima stoji da, iako to područje obuhvaća više od 25 posto granice, godišnji broj uhićenja u Big Bendu činio je između 0,3 i 2,2 posto ukupnih uhićenja na cijeloj granici.

Odluka savezne sutkinje

Početkom listopada, savezna sutkinja Kathleen Cardone prihvatila je zahtjev tužitelja za privremenom mjerom. Zabranila je Ministarstvu domovinske sigurnosti gradnju barijera, prateće infrastrukture i sve radove koji narušavaju teren u sektoru Big Bend.

Sutkinja Cardone zaključila je da su bivša ministrica Noem i njezin nasljednik Mullin prekoračili svoje ovlasti kada su između veljače i srpnja izdavali izuzeća za nastavak gradnje. Neposredno prije nego što se Ministarstvo pravosuđa obratilo Vrhovnom sudu, Cardone je odbila zahtjev administracije da privremeno odgodi primjenu svoje odluke.