Trumpov čovjek i šef NATO-a otpilili Ukrajinu. Kremlj: Imamo jedan uvjet za pregovore
AMERIČKI predsjednik Donald Trump najavio je trenutni početak mirovnih pregovora o završetku rata u Ukrajini nakon "dugog i vrlo produktivnog" razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Ključne informacije:
- Putinov glasnogovornik: Zapad nas prisilio na rat. Rješavanja pitanja Ukrajine nema bez rasprave o sigurnosti Rusije
- Šef NATO-a Mark Rutte: Ukrajini nikad nije bilo obećano da će ući u NATO
- Američki ministar obrane održao je govor, kaže da se veseli dogovarati o ovom pitanju sa saveznicima
- Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da će i Ukrajina biti uključena u pregovore
- Nakon razgovora s Putinom, Trump je kontaktirao i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog
- Zelenski je razgovor opisao kao "dug i značajan", kaže da je Ukrajina "spremna surađivati s Amerikom kako bi zaustavila rusku agresiju i osigurali trajan mir"
- Zelenski: Ukrajina neće odustati od ključnih ciljeva, uključujući povrat izgubljenih teritorija od 2014. godine
- Čelnici Europske unije su šokirani Trumpovim dogovorom s Putinom, kažu da pregovori moraju uključivati i Ukrajinu i EU
- Kremlj poručuje da je "impresioniran Trumpovim stavom", dodajući da je Trumpov stav "potpuno drugačiji od Bidenovog"
- Šef NATO-a: Ishod pregovora mora biti takav da Putin više nikad ne pokuša zauzeti ukrajinsku zemlju
- Trump dan nakon razgovora: Postoji dobra šansa za kraj rata
- Zelenski dan nakon dogovora Trump-Putin: Nema mirovnog sporazuma bez nas
Američki predsjednik Donald Trump danas je rekao da bi volio vidjeti da se Rusija vrati u G7 i da je bila greška što je Moskva izbačena iz te skupine.
>> Opširnije
Glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov izjavio je da se rješavanje ukrajinskog sukoba ne može razmatrati bez rasprave o sigurnosti Rusije. O tome je, kao o uvjetu za pregovore o kraju rata u Ukrajini, govorio večeras u intervjuu za ruski Prvi kanal.
>> Opširnije
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izvijestio je da je razgovarao s poljskim premijerom Donaldom Tuskom o uvjetima potrebnima za trajni mir u Ukrajini. Složili su se da pregovori s Putinom ne mogu početi bez zajedničkog stava Ukrajine, Europe i SAD-a.
>> Opširnije
Početni plan Vladimira Putina da osvoji Ukrajinu u nekoliko dana završio je katastrofom.
>> Opširnije
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je na platformi X izjavu u kojoj navodi da bi članstvo Ukrajine u NATO-u bilo "najisplativije za partnere".
Ovi komentari dolaze nakon što je američki ministar obrane Pete Hegseth isključio mogućnost ulaska Ukrajine u savez.
"Sjedinjene Američke Države ne vjeruju da je članstvo Ukrajine u NATO-u realan ishod pregovora", rekao je Hegseth.
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte također se osvrnuo na ovo pitanje nakon sastanka ministara obrane u Bruxellesu te naglasio da je savez predan tome da Ukrajina postane članica, ali je istaknuo da nikada nije dogovoreno da će to biti uvjet mirovnih pregovora s Rusijom.
O mogućem dogovoru o miru u Ukrajini, o kojemu su u srijedu telefonski razgovarali američki i ruski predsjednik, u N1 Studiju uživo govorio je bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač.
Kazao je kako je američki predsjednik Donald Trump otpisao predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog te da je njegov sugovornik ruski predsjednik Vladimir Putin.
>> Opširnije
Američki ministar obrane Pete Hegseth izjavio je da njegova zemlja ostaje vjerna NATO-u, da ga želi učiniti ponovno velikim, ali da je za to potrebno da europski saveznici i Kanada puno više ulažu u obranu.
>> Opširnije
Čelnici zemalja nikada Ukrajini nisu obećali članstvo u NATO-u ako postigne mirovni sporazum s Rusijom, kazao je novinarima u četvrtak glavni tajnik Sjevernoatlantskog saveza Mark Rutte.
>> Opširnije
Hegsetha su pitali može li jamčiti da Ukrajini neće biti nametnut dogovor te hoće li Europa sudjelovati u pregovorima. Također su ga novinari pitali hoće li se isporuke oružja Ukrajini nastaviti tijekom pregovora.
Američki ministar obrane odgovara da je predsjednik Donald Trump početkom ovog tjedna razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. "Svaki pregovor koji se bude vodio, vodit će se s obojicom", kaže Hegseth.
Dodaje da će NATO i njegovi europski članovi igrati ulogu u "potrebi za mirom", naglašavajući da pregovori "utječu na mnoge ljude". Hegseth također ističe da bi "buduće financiranje" moglo biti tema pregovora.
SAD je predan jačanju NATO-a, ali europski čelnici moraju preuzeti "primarnu odgovornost" za obranu kontinenta.
Tako tvrdi ministar obrane Pete Hegseth, koji je ponovio poruku Donalda Trumpa da saveznici moraju povećati izdvajanja za obranu.
"I to je imperativ, s obzirom na strateške realnosti s kojima se suočavamo, a to počinje povećanjem obrambenih ulaganja", rekao je, pritom se osvrnuvši na postotak BDP-a koji članice izdvajaju za obranu.
"2% je početak, kao što je predsjednik Trump rekao. Ali to nije dovoljno. Niti 3%, niti 4% – više kao 5% – pravo ulaganje, prava hitnost."
"Možemo koliko god želimo govoriti o vrijednostima", koje su "važne", ali: "Ne možete pucati vrijednostima. Ne možete pucati zastavama i ne možete pucati snažnim govorima. Ne postoji zamjena za stvarnu vojnu moć."
Hegseth je novinarima u Bruxellesu rekao da je na sastanku s Ukrajinskom obrambenom kontakt-grupom, u kojem su sudjelovali ministri NATO-a i ukrajinsko vijeće, razgovarao o ratu u Ukrajini.
Istaknuo je da je imao priliku "informirati saveznike" o Trumpovom prioritetu za "diplomatski, miran završetak ovog rata što je prije moguće" na način koji će osigurati trajan i stabilan mir.
Dodao je da se SAD veseli suradnji sa saveznicima u podršci ovom "važnom poslu".
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da će Ukrajina, "naravno, na ovaj ili onaj način sudjelovati u pregovorima".
"Postojat će bilateralni rusko-američki kanal tog dijaloga, kao i kanal povezan s uključivanjem Ukrajine", citirala je Peskova novinska agencija TASS.
Neposredno prije nego što je Mark Rutte stupio na pozornicu u sjedištu NATO-a, britanski ministar obrane također je razgovarao s novinarima.
John Healey je inzistirao da Ukrajina mora biti dio pregovora.
"Pregovori o Ukrajini ne mogu se voditi bez Ukrajine, i Ukrajina mora biti dio tih rasprava", rekao je Healey.
"To je zdrav razum. Ne možete zamisliti dogovor, a kamoli trajan i stabilan mir i sigurnost, ako Ukrajina nije uključena i u središtu toga."
Marka Ruttea novinari su pitali daje li se sad Putinu ono što želi.
On kaže da se NATO obvezao dati Ukrajini članstvo u budućnosti, ali da "nikada nije bilo dogovoreno" da bi to bio uvjet mirovnih pregovora s Rusijom.
Vladimir Putin stalno se protivio članstvu Ukrajine u NATO-u, pa se neki članovi brinu da bi inzistiranje na tome kao jamstvu u mirovnim pregovorima moglo dovesti do produžetka rata.
Umjesto toga, Rutte kaže da NATO mora osigurati da ruski predsjednik "nikada više ne pokuša napasti Ukrajinu".
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte održao je danas konferenciju za novinare u Bruxellesu, gdje je komentirao aktualna događanja, uključujući napad u Münchenu i potencijalne mirovne pregovore o Ukrajini.
"Bio je ovo vrlo intenzivan period za NATO, posljednja 24 sata bila su izuzetno naporna", rekao je Rutte na početku, izražavajući "šok i tugu" zbog napada u Münchenu. Tijekom konferencije, NATO je dočekao američkog ministra obrane Petea Hegsetha, a Rutte je istaknuo važnost poruka koje je američki dužnosnik donio.
"Ministar obrane SAD-a došao je s jasnom porukom o trajnoj američkoj predanosti snažnom savezu NATO-a", rekao je Rutte, dodajući kako su "očekivanja Amerike prema saveznicima vrlo jasna" i kako se svi saveznici moraju pobrinuti da "pravedno podijele teret".
Rutte je naglasio kako se svi slažu da je ključno Ukrajinu staviti u "najbolju moguću poziciju za pregovore". Odgovarajući na pitanja novinara, glavni tajnik NATO-a potvrdio je da su svi članovi Saveza jedinstveni u stavu da Ukrajina mora sudjelovati u mirovnim pregovorima.
"Svi saveznici NATO-a su jedinstveni. Kada pregovori počnu, Ukrajina mora biti u najboljoj mogućoj poziciji", rekao je Rutte. "Ukrajina će na svaki način biti uključena u pregovore", naglasio je, dodajući kako je glavni cilj osigurati da "Putin više nikada ne pokuša osvojiti niti kvadratni kilometar ukrajinskog teritorija".
"Ostanite mirni. Ishitrene emocije definitivno su nepotrebne danas", poručio je na X-u glavni savjetnik Volodimira Zelenskog, Mihajlo Podoljak.
"Stvarni uspjeh američke vanjske politike i, naravno, osobno predsjednika Trumpa, kao i bilo kojeg drugog globalnog političkog aktera, neće biti određen samo željom da se rat brzo okonča."
"Rat se mogao završiti već jučer prema ruskim ultimatumima – ali to bi bilo potpuno besmisleno", poručio je Podoljak pa dodao: "Pravi uspjeh doći će kroz završetak rata ne pod uvjetima Rusije, već pod pravednim i opravdanim uvjetima koje postave Ukrajina, SAD i Europa."
"Ti uvjeti moraju biti racionalni, razumni u ovoj fazi rata, strateški utemeljeni i ekonomski opravdani. Ne smijemo zaboraviti ni globalne reputacijske i političke posljedice", zaključio je Podoljak.
Europski vođe su danas upozorili Washington protiv ukrajinskog mirovnog sporazuma s Rusijom iza njihovih leđa, dok pokušavaju osigurati mjesto za pregovaračkim stolom nakon što je američki predsjednik Donald Trump razgovarao s ruskim kolegom Vladimirom Putinom te najavio početak pregovora.
>> Opširnije
Britanski premijer Keir Starmer iznio je svoje stavove o mirovnim pregovorima. U skladu s izjavama mnogih drugih čelnika NATO-a koji su danas komentirali razgovore američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegovog ruskog kolege Vladimira Putina, Starmer je naglasio da je "izuzetno važno da Ukrajina bude u što jačoj poziciji" kako bi pregovarala o bilo kakvom potencijalnom mirovnom sporazumu.
"Nitko ne želi da se sukob nastavi, a Ukrajinci – više od bilo koga drugog – žele da rat završi. No, moramo osigurati da Ukrajina bude u središtu ovih pregovora", rekao je Starmer.
"Ne može biti pregovora o Ukrajini bez da Ukrajina bude u njihovom središtu", dodao je. Kako bi ojačao Ukrajinu, i u pregovorima i na bojnom polju, Starmer je istaknuo kako se zalaže za "pojačano financiranje, poboljšanje kapaciteta i dodatnu obuku".
"To je zaista važno: Ukrajina mora biti u najjačoj mogućoj poziciji. Sve se to mora raditi u suradnji s Ukrajinom", zaključio je Starmer.
"To je apokaliptični scenarij. Ovdje se vode pregovori mimo Ukrajinaca i Europljana", rekao je za dnevnik Bild profesor za međunarodnu politiku sa Sveučilišta Bundeswehra u Münchenu Karlo Masala komentirajući dogovor američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina o Ukrajini. On strahuje da predstavnici Europe "neće imati mjesta za pregovaračkim stolom", a isto bi se moglo dogoditi i Ukrajincima, prenosi Deutsche Welle.
Masala smatra da je najavljeno povlačenje SAD-a iz događaja u Ukrajini "najbolje što se moglo dogoditi Putinu". "Europske mirovne postrojbe neće Putina spriječiti da za nekoliko godina krene u novi pokušaj osvajanja ostatka Ukrajine", rekao je vojni stručnjak.
>> Opširnije
Stanovnici ukrajinskog grada Zaporižje, smještenog na prvoj liniji fronta, strahuju da planovi Donalda Trumpa za okončanje rata predstavljaju izdaju Ukrajine.
"Puno se priča o tome da Trump izdaje Ukrajinu, i to za nas izgleda jako loše", rekao je Oleksandr Bezedinov. "Možeš pokušati pronaći nešto pozitivno, ali prema onome što se vidi u vijestima, situacija je katastrofalna. Ne vidim što će Trump postići ako se tako završi. Prodati Ukrajinu nije nikakav uspjeh", dodao je Bezedinov.
Viktorija Močalova, psihologinja iz Zaporižje, sumnjičava je prema bilo kakvim potencijalnim dogovorima između američkog i ruskog predsjednika.
"Ako je istina da Trump i Putin sklapaju sporazume, to znači da smo prodani. Zabrinjava me što Trump tako očito pokazuje prijezir prema međunarodnom pravu. Putin je zločinac", kazala je Močalova za BBC.
S druge strane, Ana Holovčenko, IT stručnjakinja iz Zaporižje, ima nešto optimističniji stav: "On puno priča, a malo toga provede u djelo. Nije lijepo čuti što je rekao, ali takav je on. Samo ćemo morati čekati i vidjeti što će biti. Javne izjave i međunarodna politika dvije su sasvim različite stvari“, dodala je Holovčenko.
Ukrajina neće prihvatiti nikakve sporazume postignute između SAD-a i Rusije bez svog sudjelovanja, izjavio je Volodimir Zelenski danas poslijepodne.
Govoreći novinarima o svom telefonskom razgovoru s Donaldom Trumpom, Zelenski je istaknuo kako je ključno da Ukrajina bude prisutna za pregovaračkim stolom. Dodao je kako tijekom razgovora s Trumpom nije bilo riječi o članstvu Ukrajine u NATO-u, ali je priznao da je svjestan stava SAD-a kako ne želi Ukrajinu u tom obrambenom savezu.
"Danas je važno da se ništa ne odvija prema Putinovom planu. On želi sve pregovore provoditi bilateralno sa SAD-om", naglasio je Zelenski.
Američki predsjednik Donald Trump izrazio je nadu u postizanje mirovnog sporazuma, no čini se da je već dao određene ustupke Putinu prije samog početka pregovora. Trump je tako sinoć rekao kako je "nepraktično da Ukrajina postane članica NATO-a" te kako je "malo vjerojatno da će uspjeti vratiti sav okupirani teritorij".
Premijer Andrej Plenković je uoči odlaska na 61. Minhensku sigurnosnu konferenciju, kojom će zasigurno dominirati inicijativa američkog predsjednika Donalda Trumpa o pregovorima o završetku rata u Ukrajini, rekao da je sa skupa u Münchenu potrebno poslati poruku o nužnosti pravednog mira u toj zemlji.
>> Opširnije
NATO savez testira svoju sposobnost brzog raspoređivanja diljem istočne Europe - bez izravne pomoći SAD-a - dok Washington mijenja svoj pristup europskoj obrani i ratu u Ukrajini.
>> Opširnije
Ukrajina i ostatak Europe još uvijek su u šoku dok pokušavaju procesuirati utjecaj dvostrukog udara iz Bijele kuće i ureda američkog ministra obrane, stoji u analizi BBC-jevog dopisnika za sigurnosna pitanja Franka Gardnera.
>> Opširnije
"Ništa o Ukrajini bez Ukrajine i pravedan i trajan mir mora uključivati Ukrajinu", izjavila je danas glasnogovornica Europske Komisije Paula Pinho.
>> Opširnije
Šefica diplomacije EU Kaja Kallas kaže da nije "dobra taktika" popustiti ruskim zahtjevima i prije nego što pregovori o mirovnom sporazumu uopće počnu.
Govoreći u Bruxellesu, Kaja Kallas kaže da bi Europa i Ukrajina trebale biti uključene u sve mirovne pregovore kako bi dogovor uspio te da bi Ukrajina nastavila primati njihovu potporu čak i ako odbije dogovor postignut između Rusije i SAD-a, prenosi Reuters.
Ranije tog dana, Kallas - koja je također potpredsjednica Europske komisije - sastala se s ukrajinskim ministrom obrane Rustemom Umerovom, za kojeg kaže da ju je uvjerio da "Ukrajinci čvrsto stoje i neće odustati".
"Europa će također ostati čvrsta i nastaviti podržavati Ukrajinu u njezinoj borbi", dodala je.
Na istočnoj obali SAD-a je jutro, a Donald Trump je upravo objavio na svojoj platformi Truth Social da je imao "sjajne razgovore s Rusijom i Ukrajinom jučer".
"Postoji dobra mogućnost okončanja tog užasnog, vrlo krvavog rata!" objavio je.
Ukrajinski ministar obrane Rustem Umerov obratio se medijima te je započeo zahvalom Rutteu na potpori.
Žele danas "nastaviti razgovor", kaže, dodajući da je s "fokus razgovora na sigurnosnoj pomoći".
"Svi saveznici to podržavaju, SAD je uz nas... NATO preuzima našu sigurnosnu pomoć i obuku, tako da je to već u procesu", kaže.
"U ovoj fazi poruka je da nastavljamo, jaki smo, sposobni smo i nastavljamo dalje", dodaje Umerov i zahvaljuje drugim zemljama na kontinuiranoj potpori.
Šef NATO-a Mark Rutte i ukrajinski ministar obrane Rustem Umerov drže zajedničku press konferenciju. Rutte počinje govoreći da je NATO-ov cilj dovesti Ukrajinu u najbolju moguću pregovaračku i borbenu poziciju.
Kaže da želi da svaki ishod pregovora bude trajan i jak, tako da Putin nikada više ne pokuša zauzeti ukrajinsku zemlju. Također spominje da je više od 50 milijardi eura uloženo u vojnu potporu Ukrajini i kaže da je uspostavljena zajednička zapovjedna struktura između Ukrajine i NATO-a.
To će, objašnjava, pomoći NATO-u da nauči ključne lekcije od Ukrajine.
U Bruxellesu uskoro počinje zajednička press konferencija glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea i ukrajinskog ministra obrane Rustema Umerova.
Ukrajina i Europa ne smiju biti isključene iz budućih mirovnih pregovora o ratu u Ukrajini, izjavio je ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sjbiha u intervjuu za list Le Monde objavljenom u četvrtak, prenosi Reuters. "Ništa se ne može raspravljati o Ukrajini bez Ukrajine ili o Europi bez Europe", rekao je Sjbiha.
Naglasio je da članstvo Ukrajine u NATO-u ostaje najjeftiniji način za transatlantski savez da jamči sigurnost same Ukrajine te da ne smije biti kompromisa koji bi naštetio teritorijalnom integritetu ili suverenitetu Ukrajine. "Želimo potpuni sporazum. To je u interesu Sjedinjenih Američkih Država. Uz Trumpovo vodstvo, snažnu europsku predanost i europsko jedinstvo, imamo priliku dati novi zamah ovom procesu. No, koliko mi je poznato, naši američki saveznici još uvijek nisu finalizirali svoje planove", dodao je, prenosi Reuters.
"Svi naši saveznici rekli su da je put Ukrajine prema NATO-u nepovratan. Ta je perspektiva upisana u naš ustav. To je u našem strateškom interesu", rekao je Sjbiha.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov komentirao je razgovor Putina i Trumpa. Kaže da je impresioniran Trumpovim stavom.
Evo sažetka njegovih izjava:
- Još je prerano govoriti o vremenu održavanja sastanka Trump-Putin, ali trebao bi se održati prilično brzo
- Administracija Joea Bidena želi nastaviti rat, dok Trumpov tim pokušava osigurati mir
- Na pitanje o mogućem vraćanju dijela teritorija Ukrajini: "Za sada bismo predložili da ne žurimo sa zaključcima"
- Na pitanje može li Kina posredovati u sukobu u Ukrajini, Peskov je pozvao novinare na strpljenje
U Ukrajini vladaju šok i zabrinutost nakon jučerašnje najave Donalda Trumpa da su on i Vladimir Putin dogovorili početak pregovora o okončanju rata. "Postaje sve turbulentnije, a opstanak naše zemlje je doveden u pitanje", kaže komentator i bivši zastupnik Boryslav Bereza.
"Zanimljivo je gledati kako svijet klizi prema Trećem svjetskom ratu, ponavljajući iste greške koje je napravio prije Drugog svjetskog rata", izjavio aktivist i komentator Serhiy Sternenko.
Novinarka i zastupnica Viktoria Syumar zabrinuta je da bi "Ukrajina mogla biti prisiljena na izuzetno ponižavajući mir, pod uvjetima koji još uvijek nisu sasvim jasni".
Ukrajinski vojni časnik i popularni komentator Yuriy Kasyanov rekao je da je ogorčen što su "stotine tisuća Ukrajinaca ubijenih u ovom ratu zanemarene". No, dodao je: "Imamo posao koji moramo obaviti."
Njemački kancelar Olaf Scholz izjavio je da dogovor o okončanju rata u Ukrajini ne bi smio biti nametnut Kijevu, nakon što je američki predsjednik Donald Trump u telefonskom razgovoru pristao otvoriti pregovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. "Sljedeći zadatak je osigurati da ne bude nametnutog mira", rekao je Scholz za Politico.
AFP izvještava da je Scholz u intervjuu naglasio kako transatlantsko jedinstvo mora "uvijek biti zajamčeno". "Potpuno mi je jasno da ne može postojati rješenje koje također nije rješenje u kojem je SAD uključen", rekao je Scholz. Kancelar je u isto vrijeme isključio mogućnost slanja njemačkih vojnika u Ukrajinu u ovom trenutku. "Svi znaju da to sada ne dolazi u obzir", rekao je.
Vodeći njemački političari upozorili su u četvrtak da se u pregovorima o postizanju mira u Ukrajini ne smiju ignorirati zahtjevi Kijeva, odbacili su "nametnuti mir" te istaknuli da Europa treba sudjelovati u mirovnim pregovorima. "Sljedeći najvažniji zadatak je da se zajamči da se nikome ne nameće mir", rekao je njemački kancelar Olaf Scholz (Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD) za magazin Politico.
On je naglasio da Ukrajini i nakon primirja treba ostaviti dovoljno prostora za razvoj. To se odnosi i na vojne snage. "Ukrajina mora imati snažnu vojsku, veću nego prije rata i ta vojska mora biti opremljena i zapadnim naoružanjem", rekao je kancelar.
Scholz je dodao kako isto tako ne smije biti konačnog rješenja bez privole SAD-a i istaknuo ulogu američkog predsjednika Donalda Trumpa. "Razgovori koje sam vodio s američkim predsjednikom i razgovori koje su moji savjetnici vodili sa savjetnicima Donalda Trumpa idu u smjeru nade i očekivanja da će SAD i dalje podržavati Ukrajinu", rekao je Scholz.
Njemački ministar obrane Boris Pistorius (SPD) naglasio je da Europa treba sudjelovati u budućim mirovnim pregovorima o Ukrajini. "Mislim da je svim jasno da mi ne smijemo sjediti po strani", rekao je Pistorius na rubu sastanka ministara obrane zemalja članica NATO-a u Bruxellesu. Također je rekao kako žali zbog "ustupaka" Washingtona Moskvi "još i prije početka pregovora". Smatra kako će Rusija i dalje predstavljati prijetnju europskoj sigurnosti čak i ako se postigne sporazum o okončanju sukoba.
Naglasio je kako mora biti osigurano i dalje prisustvo SAD-a u Europi u cilju "učinkovitog zastrašivanja Rusije". Pistorius je odbacio raspravu o sudjelovanju u mirovnim postrojbama nakon mirovnih pregovora u Ukrajini kao "preuranjenu".
Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock (Zeleni) je rekla, reagirajući na vijesti o razgovorima američkog predsjednika Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina o Ukrajini, kako ne smije biti pregovora koji bi ignorirali Ukrajinu ili Europljane isključili iz pregovora.
"Radi se o europskom miru. I zato mi Europljani moramo biti uključeni u razgovore", rekla je Baerbock u razgovoru za javni servis Deutschlandfunk. Ministrica vanjskih poslova je također rekla da kada su u pitanju mirovna jamstva Ukrajini, Europa ne može zamijeniti SAD.
Bivši zapovjednik NATO-a Wesley Clark komentirao je za BBC-jev program Newsday jučerašnji telefonski razgovor između Donalda Trumpa i Vladimira Putina. Clark je izjavio da dovođenje Putina za pregovarački stol nije problem – ključno pitanje je može li to dovesti do trajnog mira, ističući da "Putin jednostavno ne želi ništa prepustiti za to".
S druge strane, Ukrajina strahuje da bi prekid vatre mogao ublažiti sankcije Rusiji i dati joj vremena za obnovu vojnih kapaciteta, upozorio je Clark. Bivši zapovjednik također je naglasio da se Ukrajina dosad dobro obranila, ali ne dobiva dovoljnu podršku. Iako je Europa isporučila više oružja i streljiva od SAD-a, smatra da ni jedna ni druga strana nisu u potpunosti ispunile svoja obećanja prema Ukrajini.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov jutros je govorio o jučerašnjem razgovoru između Vladimira Putina i Donalda Trumpa, koji je trajao gotovo sat i pol. Peskov je rekao da je Trump pozvao na brzo zaustavljanje neprijateljstava i mirno rješenje sukoba.
"Predsjednik Putin je, s druge strane, naglasio potrebu uklanjanja temeljnih uzroka sukoba i složio se s Trumpom da se dugoročno rješenje može postići mirovnim pregovorima", rekao je Peskov novinarima. Dodao je da ruski predsjednik podržava ideju da je "došlo vrijeme da njihove zemlje surađuju" te je pozvao Trumpa da posjeti Moskvu.
Putin je također izrazio spremnost da primi američke dužnosnike u Rusiji kako bi razgovarali o temama od zajedničkog interesa, uključujući pitanje Ukrajine i mirovnog rješenja u toj zemlji, rekao je Peskov. U međuvremenu, šef ruske vanjske obavještajne službe Sergej Nariškin izjavio je za državnu agenciju RIA da je Putinov telefonski razgovor s Trumpom bio "dubok i značajan".
Sergej Nariškin, direktor ruske Vanjske obavještajne službe (SVR) i predsjednik Ruskog povijesnog društva, izjavio je da je Ukrajina na pragu "neizbježnog kolapsa državnosti".
>> Opširnije
"Pregovori o završetku rata u Ukrajini moraju završiti pravednim mirom i ne smije se dopustiti da iziđe Rusija kao pobjednik nakon tri godine razaranja", izjavio je u Bruxellesu hrvatski ministar obrane Ivan Anušić.
>> Opširnije
Kineski dužnosnici predložili su timu američkog predsjednika Donalda Trumpa da Kina organizira sastanak s čelnikom Kremlja Vladimirom Putinom, objavio je The Wall Street Journal, pozivajući se na dužnosnike u Pekingu i Washingtonu.
>> Opširnije
Ruski dronovi narušili su zračni prostor Moldavije i dva su eksplodirala na njezinom teritoriju, objavila je predsjednica te zemlje Maia Sandu, a o dva drona izvijestile su i rumunjske vlasti.
>> Opširnije
Na europskim su burzama jutros cijene dionica porasle jer se ulagači nadaju da će inicijativa predsjednika SAD-a Donalda Trumpa uskoro dovesti do završetka rata između Rusije i Ukrajine.
>> Opširnije
Bivši šef britanske obavještajne službe MI6 Sir Alex Younger izjavio je da najvažniji faktor u trenutnim naporima za okončanje rata nije teritorij, već ukrajinski suverenitet. "Rusija želi da Ukrajina prestane postojati kao država, i ako Donald Trump to prepusti, izgubili smo", rekao je za BBC Radio 4 u emisiji Today.
Younger je naglasio da je Trump nakon jučerašnjeg razgovora s Putinom priznao kako "Putin ne smije izgledati kao pobjednik". "To je ključno pitanje", rekao je, dodajući: "Teritorijalna pitanja bit će strašna, gorka i bolna, ali ako izbrišemo Ukrajinu kao državu, suočit ćemo se s ozbiljnim problemom."
Također je dodao da će Putin, kao dio bilo kakvog mirovnog sporazuma, tražiti da Ukrajina prestane postojati kao suverena država, inzistirajući na njezinoj demilitarizaciji i ograničenju vanjske pomoći. "Ako na to pristanemo, to neće biti mirovni sporazum, već sporazum o kapitulaciji", zaključio je.
Otvarajući sastanak, glavni tajnik NATO-a Mark Rutte izjavio je da će povećanje obrambenih izdvajanja "biti prioritet broj jedan", naglasivši da "moraju trošiti puno više, posebno u Europi i Kanadi".
Iako priznaje da su članice povećale svoja ulaganja u obranu posljednjih godina, ističe da to "još uvijek nije ni blizu dovoljno - moraju učiniti mnogo, mnogo više". Rutte je također govorio o potrebi povećanja proizvodnje naoružanja te o zajedničkom odgovoru na "ruske kampanje destabilizacije protiv njihovih zemalja". O Ukrajini će se raspravljati tijekom ručka, kada će se ministrima obrane NATO-a pridružiti ukrajinski ministar obrane Rustem Umerov i čelnica europske diplomacije Kaja Kallas.
Ukrajinska zastupnica Kira Rudik izjavila je za BBC kako je zabrinuta zbog razgovora Donalda Trumpa s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom jer kraj Putinove izolacije stvara iluziju da Putin želi mir. "Kako možemo znati da Putin doista želi mir i želi pregovarati?" upitala je Rudik. "I tko će osigurati da Putin održi svoj dio dogovora?"
Na pitanje može li zamisliti trenutak kada bi Ukrajina pristala na sporazum kojim bi ustupila dio teritorija Rusiji, Rudik je jasno odgovorila: "Nećemo se odreći svojih teritorija. Međutim, možda ćemo, kao što je predsjednik Zelenski rekao, odgoditi naš cilj da ih vratimo."
Upitana može li zamisliti situaciju u kojoj bi ukrajinski predsjednik sjeo za pregovarački stol s Putinom, Rudik je izjavila: "On ne smije biti sam za tim stolom... uz njega moraju biti europski čelnici i, nadamo se, predsjednik Trump, inače pregovori neće imati nikakvog rezultata."
Francuski ministar obrane Sébastien Lecornu upozorio je da bi „mir kroz slabost“ mogao imati dramatične posljedice, suprotne cilju donošenja mira Europi.
Istaknuo je kako je „povijesno točno“ da je NATO najvažniji vojni savez, no pravo pitanje je hoće li to ostati i u sljedećih 10-15 godina, s obzirom na promjene u svijetu i pojavu novih prijetnji, naglašavajući da upravo to treba biti u fokusu rasprava.
Lecornu je naglasio potrebu povećanja obrambenih izdvajanja, rekavši da je rasprava o tome već završena – sada to samo treba provesti.
John Bolton, koji je bio savjetnik za nacionalnu sigurnost u prvom mandatu Donalda Trumpa, rekao je da se predsjednik Trump efektivno predao Vladimiru Putinu uoči pregovora o sudbini Ukrajine.
"Posve je jasno da je Putin izvojevao nekoliko pobjeda večeras. On ne želi pregovarati sa Zelenskim, nego s Trumpom, jer misli da će to biti povoljnije za Rusiju. I posve je u pravu", rekao je Bolton. "Putin ne može biti sretniji. Kažem vam, večeras u Kremlju piju votku ravno iz boce. Bio je to sjajan dan za Moskvu", dodao je.
Stigle su i prve reakcije na izjave Trumpa iz Ukrajine. U izjavi koju prenose ukrajinski mediji, ministar obrane Rustem Umerov naglasio je da Kijev nije promijenio svoj stav o članstvu u NATO-u.
"Moramo se naviknuti na sve vrste izjava", rekao je Umerov. "Naš stav ostaje nepromijenjen. Želimo biti članica NATO-a. Bit ćemo članica NATO-a", dodao je.
Dok se čelnici obrane NATO-a sastaju u Bruxellesu, borbe između Rusije i Ukrajine se nastavljaju. Ukrajinsko ratno zrakoplovstvo izvijestilo je da je tijekom noći zabilježen napad sa 140 dronova, koji je počeo u 20:00 po lokalnom vremen). Navodno su pogođene regije Odesa i Harkiv. Ukrajinska vojska također je priopćila da se obranila od napada te je, do 09:00 po lokalnom vremenu, potvrđeno da je srušeno 85 dronova.
Njemački ministar obrane Boris Pistorius također je dao izjavu za medije. Rekao je da, ako je Putin doista ozbiljan u vezi mirovnih pregovora – iako sumnja u to – to treba pokazati zaustavljanjem napada na Ukrajinu. Naglasio je da Europa mora biti uključena u bilo kakve pregovore, posebno ako Trump očekuje da europski saveznici igraju ulogu mirovnih snaga u budućim dogovorima, kako je sugerirao američki ministar obrane Hegseth.
Pistorius je dodao da bi bilo bolje da Sjedinjene Države nisu davale ustupke Rusiji prije nego što su pregovori uopće započeli, misleći pritom na pitanje ukrajinskog članstva u NATO-u i moguće teritorijalne gubitke. Također je upozorio da brzo postizanje mirovnog sporazuma ne bi nužno uklonilo sve zabrinutosti oko sve agresivnije ruske politike u regiji te naglasio da si Europljani neće moći priuštiti da "sjednu i opuste se".
Pistorius je pozvao na oprezan pristup u reakcijama na najavu mirovnih pregovora, naglašavajući da Putin i dalje provocira Europu te ostaje prijetnja. Na pitanje tko bi trebao predstavljati Europu u mogućim pregovorima, Pistorius je spomenuo mogućnost sudjelovanja Njemačke, ali je dodao da je to pitanje o kojem trebaju odlučiti drugi – no inzistirao je da Europa mora imati svoj glas za pregovaračkim stolom.
Na dnevnom redu NATO-a danas je i pitanje vojne industrije te kako povećati proizvodnju naoružanja, rekao je nizozemski premijer Mark Rutte. "Ne proizvodimo dovoljno i to je problem s kojim se suočavamo svi – od SAD-a, preko Turske i Europske unije, do Norveške i Ujedinjenog Kraljevstva. Imamo snažne vojne industrije, ali one ne proizvode u dovoljnim količinama", poručio je.
Naglasio je kako Rusija trenutačno proizvodi znatno više od NATO saveznika te dodao: "To jednostavno nije održivo, moramo pojačati proizvodnju vojne opreme."
Istaknuo je kako među članicama saveza postoji "jasno zajedništvo" u želji da se rat u Ukrajini okonča što prije te da Ukrajina bude "u što jačoj poziciji" za pregovore. "NATO ne smije dopustiti Putinu da u budućnosti zauzme ni najmanji dio ukrajinskog teritorija", poručio je Rutte.
Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti, poručio je da je jučerašnji razgovor između Donalda Trumpa i Vladimira Putina bio "iznimno važan". Oštro je kritizirao administraciju Joea Bidena zbog prekida službenih kontakata, tvrdeći da je time svijet doveden "na rub apokalipse".
Prema navodima ruske državne agencije Tass, Medvedev je ustvrdio kako nijedna američka administracija prije Bidenove nije "blokirala komunikaciju među čelnicima".
"Naprotiv, svjetski lideri su uvijek nalazili način za dijalog, a upravo je to omogućavalo prevladavanje kriza", kazao je. Također je upozorio da, ako neprijatelji Moskve ne shvate da je Rusiju nemoguće poraziti, "nuklearni sat Sudnjeg dana nastavit će neumoljivo otkucavati prema ponoći".
Američki ministar obrane Pete Hegseth kaže da pokušaji SAD-a da pregovara o miru između Ukrajine i Rusije "zasigurno nisu izdaja" ukrajinskih vojnika. Hegseth naglašava da su Sjedinjene Američke Države dale „nevjerojatnu predanost“ NATO-u, dodajući da nijedna zemlja nema veću predanost ukrajinskoj misiji od SAD-a.
Dodaje da je SAD uložio više od 300 milijardi dolara u stabilizaciju linija fronte nakon ruske agresije, rekavši da je svijet sretan što ima predsjednika Trumpa i da, u ovom trenutku, samo on može okupiti sile za donošenje mira. Podsjetimo, Hegseth je jučer rekao da bi bilo nerealno misliti da bi Ukrajina mogla vratiti svoje granice prije 2014. godine, umanjujući šanse Kijeva za pridruživanje NATO-u.
Ukrajina bi i dalje mogla postati članica NATO-a u budućnosti, prema riječima švedskog ministra obrane.
Stigavši na summit NATO-a u Bruxellesu, Pal Jonson je izjavio: "Ne predviđam da će članstvo u NATO-u kao takvo biti isključeno za Ukrajinu. Naš je stav dobro poznat i prenesen te stojimo iza onoga što je rečeno na summitu u Washingtonu, naravno, da je budućnost Ukrajine u NATO-u kada ispuni uvjete", dodao je.
Vodeće europske sile – uključujući Veliku Britaniju, Francusku i Njemačku – poručile su da moraju imati mjesto za pregovaračkim stolom u bilo kakvim budućim razgovorima o budućnosti Ukrajine. Zajednička izjava objavljena je nakon jučerašnjeg sastanka ministara vanjskih poslova sedam europskih zemalja i Europske komisije u Parizu.
Cijela izjava glasi:
"Spremni smo dodatno pojačati našu potporu Ukrajini. Ostajemo posvećeni njezinoj neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti u suočavanju s ruskom agresijom. Naš je cilj nastaviti pružati podršku Ukrajini sve dok se ne postigne pravedan, sveobuhvatan i trajan mir – mir koji jamči interese Ukrajine, ali i naše vlastite.
Radujemo se suradnji s našim američkim saveznicima u planiranju sljedećih koraka. Naš zajednički cilj mora biti jačanje pozicije Ukrajine. Ukrajina i Europa moraju sudjelovati u svakim pregovorima. Ukrajina mora dobiti snažna sigurnosna jamstva. Pravedan i trajan mir u Ukrajini ključan je za sigurnost cijelog transatlantskog prostora.
Podsjećamo da je sigurnost europskog kontinenta naša zajednička odgovornost. Zbog toga zajedno radimo na jačanju naših obrambenih sposobnosti"
Britanski ministar obrane John Healey oglasio se nakon sastanka ministara obrane NATO-a u Bruxellesu. Odgovarajući na izjave Donalda Trumpa o ratu u Ukrajini, Healey je poručio da je zadatak NATO-a "osigurati Ukrajini što jaču poziciju u bilo kakvim pregovorima". "Ne može biti pregovora o Ukrajini bez Ukrajine," naglasio je.
Healey je najavio i nove najave podrške Ukrajini kroz NATO, uključujući milijarde dolara vrijednu vojnu pomoć ukrajinskim snagama na prvoj crti bojišta. "Želimo vidjeti trajan mir i spriječiti povratak sukoba i agresije," rekao je Healey. "Ne smijemo zaboraviti da Rusija ostaje prijetnja i izvan granica Ukrajine."
Intenzivne borbe između Ukrajine i Rusije traju gotovo tri godine, no sukob je započeo puno ranije. U ožujku 2014. Rusija je anektirala poluotok Krim, koji pripada Ukrajini, te pružila podršku proruskim separatistima u oružanoj pobuni protiv ukrajinskih snaga na istoku zemlje. U veljači 2022. Rusija je pokrenula invaziju velikih razmjera i pokušala zauzeti Kijev.
Danas kontrolira oko petinu ukrajinskog teritorija, uglavnom na istoku i jugu zemlje. Obje strane pretrpjele su velike gubitke, ponajviše u redovima vojnika. Ukrajina je izvela i napade na dijelove Rusije, posebice u regiji Kursk na sjeveroistoku, dijelom kako bi natjerala Moskvu na pregrupiranje snaga i smanjila pritisak na ukrajinske trupe na bojištu na istoku.
Cijene nafte pale su više od 2% nakon što je američki predsjednik Donald Trump poduzeo korak prema okončanju rata između Rusije i Ukrajine.
Cijena Brent nafte pala je za 1.71 USD ili 2.22% te je iznosila 75.29 USD po barelu, dok je američka WTI nafta pala za 1.78 USD ili 2.43% na 71.54 USD. Pad cijena uslijedio je nakon tri dana rasta, tijekom kojih je Brent skočio za 3.6%, a WTI za 3.7%.
Bivši britanski ministar vanjskih poslova James Cleverly oštro je kritizirao Trumpovu pregovaračku strategiju. "Početi pregovore tako da unaprijed odredite što bi jedna strana trebala prepustiti nije znak snage", rekao je zastupnik. "Slati poruku da se invazija isplati nije znak snage. Svijet to pažljivo promatra", dodao je.
S druge strane, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nastojao je zadržati optimističan ton nakon razgovora s Trumpom i američkim ministrom financija Scottom Bessentom, koji je u srijedu posjetio Kijev kako bi razgovarao o gospodarskom partnerstvu između Ukrajine i SAD-a. "Zajedno sa Sjedinjenim Državama planiramo naše sljedeće korake zaustavljanja ruske agresije i osiguravanja trajnog i stabilnog mira. Kao što je predsjednik Trump rekao – idemo to ostvariti", izjavio je Zelenski, dodajući da su se dogovorili ostati u kontaktu i planirati buduće sastanke.
No kasnije tijekom dana Trump nije želio jasno odgovoriti na pitanje treba li Kijev imati ravnopravan glas u mirovnom procesu. "To je zanimljivo pitanje," rekao je novinaru. "Mislim da Ukrajina mora postići mir. To nije bio rat u koji se trebalo upuštati." Njegove izjave izazvale su brojne kritike s obje strane Atlantika, a zagovornici Ukrajine osudili su američkog predsjednika jer je, prema njima, sugerirao da je Ukrajina sama odgovorna za rusku invaziju na svoj teritorij.
Poljski premijer Donald Tusk ponovio je poziv na "pravedan mir" i naglasio da Ukrajina i Europa moraju sudjelovati u pregovorima zajedno sa Sjedinjenim Državama. "Sve što nam treba je mir. PRAVEDAN MIR. Ukrajina, Europa i Sjedinjene Države trebaju raditi na tome ZAJEDNO," napisao je Tusk na društvenim mrežama.
Američka kongresnica iz Ohija Marcy Kaptur nazvala je Ukrajinu "prvom crtom obrane slobode u Europi" te poručila da Zelenski "mora voditi bilo kakve pregovore u ime svoje zemlje."
Mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó, čija je vlada predvođena Viktorom Orbánom poznata po bliskim vezama s Kremljom, imao je pozitivniji stav prema Trumpovu razgovoru s Putinom. "Već tri godine živimo u sjeni rata i tri godine nadamo se da će završiti", napisao je na društvenim mrežama. "Današnji telefonski poziv između Donalda Trumpa i Vladimira Putina veliki je korak prema ostvarenju te nade."
Kanadska liberalna kandidatkinja za premijerku i dugogodišnja promatračica ruske politike Chrystia Freeland istaknula je kako Ottawa "čvrsto stoji uz Ukrajinu." "Podrška Ukrajini u interesu je svih demokracija," poručila je na društvenim mrežama. "Ukrajina mora postati punopravna članica NATO-a."
Američki predsjednik Donald Trump rekao je da su i ruski predsjednik Vladimir Putin i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski jučer izrazili želju za mirom u odvojenim telefonskim razgovorima s njim.
>> Opširnije
GLAVNI analitičar i urednik BBC-ja za Rusiju napisao je analizu nakon što je američki predsjednik Donald Trump objavio da je razgovarao s Vladimirom Putinom i Volodimirom Zelenskim i da počinju pregovori o kraju rata u Ukrajini.
>> Opširnije
Senator Richard Blumenthal oštro je kritizirao Hegsethovu poruku, nazvavši je "predajom i izdajom" Ukrajine. Blumenthal, koji je šest puta posjetio Ukrajinu tijekom njezine borbe protiv Rusije, smatra da takav stav znači napuštanje Ukrajine i podrivanje sigurnosti europskih saveznika. Istaknuo je nesalomljivu hrabrost Ukrajinaca, poručivši: "Oni će ustrajati."
Zastupnik Don Bacon izrazio je sličnu zabrinutost, pozvavši Sjedinjene Države da jasno prepoznaju tko je započeo rat i tko neselektivno bombardira gradove. "Moramo imati jasan moralni stav – tko je započeo ovaj rat, tko bombardira gradove bez ikakve selekcije i tko je ovdje naš pravi saveznik", rekao je Bacon, upozorivši na opasnost nagrađivanja agresora.
Senator Adam B. Schiff, demokrat iz Kalifornije, napisao je: "Danas je predsjednik Trump prvo nazvao našeg neprijatelja, Rusiju, prije nego što je kontaktirao našeg saveznika, Ukrajinu."
Europski čelnici također su izrazili svoje mišljenje. Bivši predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk objavio je na platformi X: "Sve što nam treba je mir. PRAVEDAN MIR. Ukrajina, Europa i Sjedinjene Države moraju zajedno raditi na tome. ZAJEDNO."
Estonski političar Marko Mihkelson upozorio je da bi "današnji dan mogao ući u povijest kao mračan trenutak za Europu", pozvavši europske vođe da shvate važnost hitnog djelovanja.
U međuvremenu, glavna diplomatkinja Europske unije Kaja Kallas ponovno je naglasila kako je teritorijalni integritet Ukrajine neupitan, izjavivši: "Neovisnost i teritorijalni integritet Ukrajine ne smiju biti dovedeni u pitanje." Također je istaknula da Europa mora igrati ključnu ulogu u jačanju Ukrajine te osigurati snažna sigurnosna jamstva u bilo kakvim budućim pregovorima.
Dugotrajna bitka za okupirani ruski grad Sudžu i okolna sela neočekivano se nametnula kao žarišna točka rata.
>> Opširnije
Američki predsjednik Donald Trump rekao je da će se susresti sa svojim ruskim kolegom Vladimirom Putinom u Saudijskoj Arabiji, nakon što su se u ranijem telefonskom razgovoru složili odmah pokrenuti pregovore kojima bi se okončao rat u Ukrajini.
>> Opširnije
Američki predsjednik Donald Trump razgovarao je telefonom s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim nakon što je održao telefonski razgovor s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.
>> Opširnije
Američki predsjednik Donald Trump objavio je da je upravo imao "dug i vrlo produktivan" razgovor s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
>> Opširnije
Šefovi španjolske, njemačke i francuske diplomacije izjavili su danas u Parizu da se nijedna odluka o Ukrajini ne može donijeti bez Kijeva i bez sudjelovanja Europe, što je reakcija na dogovor Donalda Trumpa i Vladimira Putina da pregovori o Ukrajini počnu odmah.
>> Opširnije
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte izjavio je danas da se slaže s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom da SAD i europski saveznici trebaju ravnomjerno dijeliti teret vojne pomoći Ukrajini.
>> Opširnije
Američki ministar obrane Pete Hegseth uputio je poruku NATO saveznicima: američki vojnici neće sudjelovati u budućoj mirovnoj misiji u Ukrajini.
>> Opširnije
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati
Facebook
Google
