AMERIČKI ministar energetike Chris Wright sudjelovao je u Dubrovniku na summitu Inicijative triju mora. Predstavnici SAD-a i Hrvatske potpisali su danas ukupno devet dokumenata.

Premijer Andrej Plenković s predsjedateljicom Vijeća ministara Borjanom Krišto potpisao je sporazum o Južnoj interkonekciji, a ministar gospodarstva Ante Šušnjar, Krišto i Wright potpisali su zajedničku izjavu o potpori tom projektu koji će plinskom infrastukturom povezati dvije zemlje. 

Plan izgradnje velikog AI inovacijskog centra u Topuskom

Hrvatska i SAD potpisali su i memorandum o energetskoj infrastrukturi i regionalnoj energetskoj sigurnosti, zajedničku izjavu o unaprjeđenju suradnje u svrhu civilne upotrebe nuklearne energije te protokol o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. 

Potpisan je i sporazum o suradnji oko projekta AI inovacijskog centra Pantheon u Topuskom za koji se tvrdi da će biti vrijedan više od 50 milijardi eura. Potpisali su ga župan Sisačko-moslavačke županije Ivan Celjak, osnivač i predsjednik Uprave tvrtke Lucidus Jako Andabak i Ryan Rich, izvršni direktor Panteon Atlas LLC-ja. S tom američkom tvrtkom je pismo namjere potpisao i hrvatski Končar. 

Europska investicijska banka (EIB), Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) i niz razvojnih banaka iz članica 3SI-ja potpisale su memorandum o razumijevanu o osnivanju "fonda fondova" za infrastrukturu Inicijative, a memorandum o razumijevanju potpisale su i rumunjska luka Constanta i Lučka uprava Rijeka.

Wright je o popisanim dokumentima govorio tijekom gostovanja u Dnevniku Nove TV.

Prvo pitanje je o južnoj plinskoj interkonekciji, što je dugo bio politički problem u Federaciji Bosne i Hercegovine, a sad je riješen. Što iz Vaše perspektive znači za Hrvatsku, a što za Bosnu i Hercegovinu?

Povijesno je ostvarenje potpisati ovaj veliki sporazum o energetskoj interkonekciji između Hrvatske, Bosne i Hercegovine i SAD-a. To će dovesti energiju u ovaj koridor. Može transformirati ekonomiju Bosne i Hercegovine. Stvara radna mjesta i prilike za ljude tamo. I još tješnje povezuje Hrvatsku i njezinog susjeda. Mislim da je to povijesno.

Kako biste definirali američke interese u tome. Jesu li čisto ekonomski ili su također strateški?

Oboje. Ekonomski i strateški. Energetska politika SAD-a čvrsto je utemeljena na našem uvjerenju da kroz energiju možete stvoriti prosperitet u svojim nacijama, mir među nacijama i nacionalnu sigurnost. To je agenda predsjednika Trumpa od dana kad je preuzeo dužnost.

Prema britanskom Guardianu, Europska komisija je pokušala odgoditi sporazum. Jeste li riješili taj problem?

Ne znam je li taj problem već riješen. Ali da, vidjeli smo, nažalost, protivljenje nekih zapadnoeuropskih zemalja koje su još uvijek u promišljanju energetskog smanjenja, a ne povećanja. Kao SAD, predsjednik Trump i Hrvatska i ove srednje i istočnoeuropske zemlje.

One su u stilu više kao Amerika. Žele više energije, jeftiniju energiju, više prilika za svoje građane. Zapadna Europa je često blokirana u tom energetskom smanjenju - svijet ide nizbrdo i moramo živjeti malo siromašnije. Mislim da to dugoročno nije pobjednička strategija.

Vrlo ambiciozno američko ulaganje u Hrvatsku je projekt nazvan Pantheon. Ali Hrvatska nema kapacitet za opskrbu energijom tako velikog postrojenja. Što znate o tom problemu? Postoji li rješenje?

Naravno da postoji rješenje za to. Hrvatska je sagradila fantastičnu infrastrukturu za uvoz energije. Ali naravno, to može biti prošireno. Mislim da postoje planovi za oboje, proširenje kapaciteta za uvoz prirodnog plina i kapaciteta za uvoz nafte. Na početku smo zlatne ere odnosa SAD-a predsjednika Trumpa i Hrvatske.

Možete li mi opisati tu zlatnu eru? Što to znači?

Ta zlatna era, u SAD-u radimo golema ulaganja u našu mogućnost transportiranja prirodnog plina, nafte i nuklearne tehnologije u Hrvatsku. A u Hrvatskoj imamo naciju koja je u pokretu. Koja želi ne samo bolje energetski opskrbiti hrvatski narod, već sagraditi neophodnu infrastrukturu za daljnji izvoz te energije. Ne samo u BiH, već i u Srbiju, Mađarsku, Sloveniju i cijelo susjedstvo.

Je li možda ta južna plinska interkonekcija u budućnosti planirana i za Srbiju?

Apsolutno. Hrvatska već dostavlja naftu u Srbiju. Zašto ne i prirodni plin? Čak i uz obalu, Crnu Goru i Albaniju. Mislim da postoji prava prilika za Hrvatsku da postane veliko energetsko čvorište.

Cijene nafte rastu. Hormuški tjesnac je još zatvoren. Mnogi strahuju da ovo nije samo privremeni šok. Ima li SAD alate i političku volju za stabilizaciju globalnog tržišta nafte?

SAD je napravio mnogo za stabilizaciju globalnih tržišta nafte. Prvo je koordinirao više od 30 zemalja i najveće puštanje strateških rezervi nafte. Također ostvarujemo rekordan izvoz nafte iz SAD-a i rekordan izvoz prirodnog plina iz SAD-a. I jest samo privremen.

Predsjednik Trump jednostavno nije bio voljan dopustiti Iranu da se domogne nuklearnog oružja. Dok sjedimo ovdje u Dubrovniku, iranski projektili mogu danas dosegnuti ovaj grad. Ne želimo da projektili s nuklearnom glavom prijete Bliskom istoku.

Dakle, to je privremeni šok?

To je privremeni šok.

Osim izvoza ukapljenog prirodnog plina koju konkretnu ulogu može SAD igrati u osiguranju stabilnosti i predvidljivosti za krhkije europske ekonomije gdje se cijene energije vrlo brzo pretvaraju u inflaciju i zatim čak u političke napetosti?

Da, kao šte rekli, ne raste samo naš izvoz ukapljenog prirodnog plina, raste američki izvoz nafte, sirove nafte, izvoz goriva i zrakoplovnog goriva koji su kritično potrebni ovdje u Europi. Povećavamo izvoz toga također.

Pokušavamo surađivati s partnerima i prijateljima u Europi kako bi se ponovno uključili u razmišljanje o povećanju energije, a ne smanjenju. Nemojte se udaljiti od energije koja pokreće svijet, oslonimo se na nju zajedno.

Hvala Vam.

Hvala Vama. Lijepo je posjetiti ovu predivnu hrvatsku naciju i vidjeti budući rast između Hrvatske i SAD-a. Mislim da smo na početku odličnih vremena.