NEISKORIŠTENO mineralno bogatstvo Grenlanda pomoglo je da se otok nađe na vrhu popisa želja američkog predsjednika Donalda Trumpa, no smislenost tog poteza više je nego upitna.

Dužnosnici njegove administracije vide grenlandska podzemna bogatstva kao način da se oslabi kineska dominacija nad rijetkim metalima ključnim za proizvode u rasponu od borbenih zrakoplova i lasera do električnih vozila i MRI skenera.

"Trebamo Grenland… Trenutno je toliko strateški važan", rekao je Trump novinarima ranije ovog mjeseca. Kasnije je dodao: "Učinit ćemo nešto po pitanju Grenlanda, sviđalo se to njima ili ne. Ako to ne učinimo na lakši način, učinit ćemo na teži način". Iako je Trump nedavno umanjivao važnost prirodnih resursa, njegov bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz potvrdio je 2024. da je fokus administracije bio na "kritičnim mineralima" i "prirodnim resursima", piše CNN.

Stvarnost arktičkog rudarstva

Međutim, dansko vlasništvo nad Grenlandom nije glavna prepreka američkim planovima. Pravi izazov predstavlja surovo arktičko okruženje. Stručnjaci ističu da bi vađenje grenlandskih minerala bilo iznimno teško i skupo jer se mnoga nalazišta nalaze u udaljenim područjima iznad Arktičkog kruga, gdje je ledeni pokrivač debeo i do kilometar i pol, a veći dio godine vlada tama.

Osim toga, Grenland, kao samoupravni teritorij Danske, nema potrebnu infrastrukturu ni radnu snagu za ostvarenje takvog rudarskog pothvata.

"Ideja da se Grenland pretvori u američku tvornicu rijetkih zemalja je znanstvena fantastika. To je jednostavno potpuno ludo", rekao je Malte Humpert, osnivač i viši suradnik Arktičkog instituta. "Mogli biste jednako tako rudariti na Mjesecu. U nekim aspektima, gore je nego na Mjesecu."

Unatoč svom imenu, otprilike 80% Grenlanda prekriveno je ledom, a vađenje minerala na Arktiku može biti pet do deset puta skuplje nego bilo gdje drugdje na svijetu.

Grenland je otvoren za poslovanje

Trumpov interes za Grenland ponovno je došao u fokus nakon njegove intervencije u Venezueli i odluke o preuzimanju kontrole nad naftnim bogatstvom te južnoameričke države. Ipak, situacije su bitno različite. Grenland nije samo teritorij NATO saveznika Danske, već je, za razliku od Venezuele, vrlo otvoren za poslovanje i ima dugu povijest političke stabilnosti.

Grenlandski dužnosnici godinama pozivaju na izravna strana ulaganja i ističu da su otvoreni za poslovne prilike bez potrebe za agresivnom retorikom.

"Ne vidim potrebu za preuzimanjem Grenlanda. Otvoreni smo za ulaganja i suradnju s Amerikancima", izjavio je za CNN Christian Keldsen, izvršni direktor Grenlandske poslovne udruge. "Zašto biste rekli nešto poput ‘preuzeti zemlju’ kada možete dobiti što želite samo pristojnim ponašanjem?"

Mit o "rudniku zlata"

Stručnjaci smatraju da je ideja o masovnom dolasku američkih tvrtki na Grenland nerealna.

"Da je na kraju duge na Grenlandu čekao ‘rudnik zlata’, privatne tvrtke bi već otišle tamo", rekao je Jacob Funk Kirkegaard, nerezidentni viši suradnik na Peterson institutu za međunarodnu ekonomiju.

Funk Kirkegaard, koji je prethodno radio u danskom Ministarstvu obrane, objasnio je da je jednostavno "vrlo teško" napraviti poslovni plan koji bi opravdao ogromna početna ulaganja koja bi bila potrebna. Moguće je da bi Trumpova administracija pokušala ponuditi financijske poticaje i jamstva kako bi privukla američke tvrtke, slično onima koje naftne kompanije traže za bušenje u Venezueli.

"Ako im se da dovoljno novca poreznih obveznika, privatni biznis bi bio spreman učiniti gotovo sve", rekao je Funk Kirkegaard. "Ali je li to dobar temelj za kupnju teritorija? Odgovor je ne na Grenlandu, baš kao što je ne i u Venezueli."

Ekološki čimbenici

Iako klimatska kriza uzrokuje otapanje leda na Arktiku, što otvara nove ekonomske mogućnosti, još je prerano reći hoće li to biti dovoljno da se prevladaju ekološki izazovi rudarstva. Otapanje leda, iako otvara neke brodske rute, istovremeno čini tlo manje stabilnim za bušenje i povećava rizik od klizišta.

"Klimatske promjene ne znače da je lako. Ovo nije Mediteran ili vaša kada. Jednostavno je manje smrzavanja leda", rekao je Humpert.

Uz to, strogi ekološki propisi Grenlanda dodatno bi povećali troškove i poteškoće masovnog rudarstva. Ti propisi odražavaju želju lokalnog stanovništva za očuvanjem okoliša, a njihovo ukidanje vjerojatno bi izazvalo veliko nezadovoljstvo.

Prijatelj ili nasilnik?

Prodaja Grenlanda Sjedinjenim Državama vjerojatno bi zahtijevala referendum, no anketa objavljena u siječnju 2025. pokazala je da samo 6% stanovništva podržava takvu ideju, dok se 85% protivi.

Adam Lajeunesse, voditelj katedre za kanadsku i arktičku politiku na Sveučilištu St. Francis Xavier, rekao je da "bizarna retorika" o preuzimanju Grenlanda riskira potkopavanje ekonomskih i strateških ciljeva američkih dužnosnika narušavanjem odnosa s Grenlandom i Danskom.

"Mogli biste vidjeti da se Sjedinjene Države više ne doživljavaju kao prijatelj i partner, već kao nasilnik kojem se treba oduprijeti", rekao je.

S time se slaže i Keldsen, koji upozorava da američki dužnosnici riskiraju narušavanje odnosa s lokalnim stanovništvom. "Trenutno je sve američko crvena zastava", rekao je. "Svi se pitaju: ‘Podržavam li nekoga tko preuzima moju zemlju?’"