NAPORI predsjednika Donalda Trumpa da promijeni način provedbe izbora naišli su prošlog tjedna na niz prepreka. Odbili su ga republikanski senatori, a sudovi su jedan za drugim rušili planove njegove administracije kojima se, kako je rekao jedan sudac, potkopava "sveto biračko pravo", piše Washington Post.

Takav otpor razbjesnio je predsjednika, koji je pojačao svoje prijetnje i zahtjeve usred rastuće zabrinutosti zbog istraga i mogućeg opoziva ako demokrati preuzmu kontrolu nad Kongresom. No, s općim izborima za samo četiri mjeseca, Trumpu istječe vrijeme dok se savezne države pripremaju za prijevremeno glasanje.

Primarna ovlast

Pritisak za promjenom izbornih pravila stvorio je klimu neizvjesnosti koja otežava posao izbornim dužnosnicima, riskira zbunjivanje birača i potiče teorije zavjere o namještenim izborima, pišu američki mediji.

"Vlada čini sve što može kako bi stvorila kaos u izbornom ciklusu", izjavila je Wendy Weiser, potpredsjednica za demokraciju u Brennan Centru za pravdu. "Glavni je prioritet ove administracije pokušati se umiješati u ove izbore."

Trump je izdavao izvršne uredbe o pravilima glasanja, podržavao istrage Ministarstva pravosuđa o prošlim izborima, vršio pritisak na republikance u Kongresu da zahtijevaju dokaz o državljanstvu pri registraciji birača te pozivao na ograničavanje glasanja poštom i ukidanje glasačkih strojeva.

No, na putu su mu se ispriječili ne samo suci i kolebljivi republikanski senatori, već i Ustav, koji primarnu ovlast nad izborima daje saveznim državama, a ne saveznoj vladi. "Nikada više ne smijemo dopustiti da se izbori namještaju", poručio je Trump pristašama u utorak u Pennsylvaniji.

Sudovi presuđuju protiv Trumpa

Sudovi su prošlog tjedna donijeli pet presuda protiv Trumpa. Prva je stigla u ponedjeljak, kada je sutkinja zabranila korištenje savezne imigracijske baze podataka za provjeru biračkog prava.

Okružna sutkinja Sparkle L. Sooknanan utvrdila je da korištenje baze podataka Ministarstva domovinske sigurnosti (DHS) krši savezne zakone o privatnosti te je dovelo do brisanja nekih građana s popisa birača jer su pogrešno označeni kao stranci.

"Savezna vlada svjesno je pogazila pravo na privatnost američkih građana na način koji ugrožava sveto biračko pravo", napisala je. "Ovaj sud ne može stajati po strani i to promatrati." Glavni pravni savjetnik u DHS-u, James Percival, izrazio je frustraciju presudom.

"Nevjerojatno je koliko se ljevica spremna boriti da nas spriječi u rješavanju problema za koji uporno tvrdi da ne postoji", napisao je na društvenim mrežama. Bazu podataka naredio je Trump prošle godine izvršnom uredbom koja je također tražila dokaz o državljanstvu pri registraciji, no tu su odredbu blokirali drugi suci.

Frustriran presudama, Trump mjesecima zahtijeva da Senat donese zakon koji bi od Amerikanaca tražio dokaz o državljanstvu za registraciju i identifikacijski dokument za glasanje.

Povjerenje u provedbu izbora

Mjera je i dalje blokirana jer su republikanski senatori odbili ukinuti pravila o filibusteru.  Trump je u srijedu otkazao potpisivanje stambenog zakona dok se ne riješi izborno zakonodavstvo te je na sastanku iza zatvorenih vrata pozvao republikance da usvoje mjeru.

"Predsjednik Trump posvećen je cilju da Amerikanci imaju puno povjerenje u provedbu izbora, a to uključuje potpuno točne i ažurirane popise birača, bez pogrešaka i nezakonito prijavljenih osoba koje nisu državljani", rekla je glasnogovornica Bijele kuće Abigail Jackson.

U međuvremenu, DHS je zaprijetio državama uskraćivanjem saveznih sredstava ako ne pristanu na provjere državljanstva i postupno ukidanje nekih glasačkih sustava. Jason Snead iz konzervativnog projekta Honest Elections Project smatra da bi to "povećalo povjerenje javnosti u rezultate".

No, Dax Goldstein iz nestranačkog centra States United Democracy Center kaže da Trump pokušava postići ciljeve ovlastima koje nema. "Sve je to dio sveukupnog nastojanja da se saveznim državama oduzmu ustavne ovlasti i da ih prigrabi administracija, kako bi se predsjednik mogao miješati u provedbu izbora", rekao je Goldstein.

Izbori pod povećalom

U jeku napora za promjenu izbornih procedura, savezni tužitelji, često na Trumpov poticaj, istražuju izbore. Trump je prošli tjedan rekao da je zatražio od saveznog tužitelja da "pogleda" predizbore u Kaliforniji. Zasebno, FBI je zaplijenio glasačke listiće iz 2020. u Georgiji, pribavio njihove preslike u Arizoni te ispitao dužnosnike u Wisconsinu.

Ministarstvo pravosuđa neuspješno je tražilo glasačke listiće iz 2024. u Michiganu, a FBI je nedavno proveo raciju u uredima progresivne skupine u Ohiju. Trump je, unatoč dokazima da je Joe Biden pošteno pobijedio, više puta lažno tvrdio da su mu izbori 2020. ukradeni.

Zabrinuti zbog istraga, senatski demokrati najavili su da će ove jeseni poslati promatrače na birališta. "Nećemo čekati da nastane kaos. Pripremamo se već sada", rekao je vođa manjine u Senatu Chuck Schumer. U ožujku je Trump izvršnom uredbom pokušao ograničiti slanje glasačkih listića poštom.

No, sudac je u četvrtak zaustavio i te planove, presudivši da administracija nema ovlasti za tako opsežne promjene. "Sada nije vrijeme za eksperimentiranje s temeljnim pravom građana da glasaju", rekla je Amanda Gonzalez, okružna službenica u Coloradu.

Istječe vrijeme za usvajanje promjena

Izborni dužnosnici imaju malo vremena za prilagodbu novim politikama jer već do sredine rujna moraju početi slati glasačke listiće vojnim i prekomorskim biračima. Značajne promjene pravila zahtijevale bi preobuku osoblja, nabavu materijala i izmjenu procedura.

Borba oko provedbe izbora posebno je izražena u ključnoj Sjevernoj Karolini, gdje su republikanci preuzeli izborne odbore i nastoje ukinuti biračka mjesta za prijevremeno glasanje ili ih premjestiti u konzervativnija područja.

Drugi pokušaji promjene izbornih pravila su propali. Ministarstvo pravosuđa tužilo je 30 država kako bi dobilo kopije njihovih biračkih popisa, ali je izgubilo svih devet slučajeva o kojima je dosad odlučeno. Trumpovi saveznici nadaju se pobjedi pred Vrhovnim sudom u slučaju koji bi mogao postrožiti rokove za glasanje poštom.

Republikanci žele da se broje samo listići koji stignu do dana izbora, što bi utjecalo na 14 država i Washington D.C. koje dopuštaju brojanje kasnije prispjelih listića ako su poslani na vrijeme. Mnogi demokrati smatraju da su pokušaji promjene izbornih zakona u posljednji trenutak zapravo pokušaj suzbijanja birača.