JEDAN je portugalski turist još uvijek u moru, a spasioci vjeruju da bi mogao preživjeti dva do tri dana. Drugi za kojim se tragalo danas je pronađen mrtav. Najnoviji slučaj ponovno je otvorio pitanje upozoravanja turista na opasnosti jake i olujne bure, posebno na području Velebitskog kanala, gdje se tijekom sezone ponavljaju akcije spašavanja ljudi koje vjetar odnese od obale.

SRUUK za buru

Sličan slučaj dogodio se krajem srpnja, kada je bura stranog državljanina na SUP-u odnijela od Karlobaga preko Velebitskog kanala sve do Paga. Nakon višesatne noćne akcije HGSS ga je pronašao neozlijeđenog na nepristupačnom dijelu paške obale.

Zbog učestalih takvih slučajeva, Index je MUP-u, koji je nadležan za Civilnu zaštitu, poslao upit zašto se putem Sustava za rano upozoravanje i upravljanje krizama (SRUUK) građanima i turistima ne šalju upozorenja na jaku i olujnu buru na Jadranu.

Pitali smo i razmatra li se uvođenje takvih upozorenja, kada bi se ona mogla početi slati te postoje li prepreke zbog kojih jaka i olujna bura nisu među događajima zbog kojih građani dobivaju SRUUK poruke.

Iz odgovora Civilne zaštite proizlazi da Civilna zaštita sama ne odlučuje o tome hoće li zbog vremenske nepogode biti poslana SRUUK poruka. Objasnili da je slanje SRUUK poruka uređeno Pravilnikom o postupku ranog upozoravanja stanovništva.

Vremenske nepogode

"Rano upozoravanje stanovništva je pružanje pravodobnih i korisnih informacija na temelju kojih nadležne institucije pokreću zajednice i pojedince izložene opasnostima na poduzimanje mjera za izbjegavanje ili smanjivanje rizika i provođenje pravodobnih priprema za učinkovit odgovor na prijetnje", odgovorili su.

Informacije za rano upozoravanje prikupljaju institucije nadležne za meteorologiju, hidrologiju i obranu od poplava, zaštitu od požara, seizmologiju, ionizirajuće zračenje, javno zdravstvo i geologiju. U sustavu sudjeluju i operateri postrojenja s opasnim tvarima i hidroakumulacija, inspekcijske službe te znanstvene institucije.

Te institucije kao osnovne kanale za upozoravanje koriste svoje internetske stranice, društvene mreže, medije i druge načine kojima informacije mogu što brže doći do građana. Podaci o neposrednoj opasnosti prenose se i Ravnateljstvu civilne zaštite.

Tko sve može pokrenuti slanje SRUUK poruke?

Pravilnikom su određene osobe koje mogu donijeti odluku o pokretanju postupka za slanje SRUUK poruke, ovisno o vrsti opasnosti. Kod poplava odluku donosi glavni rukovoditelj obrane od poplava ili osoba koju ovlasti, a kod požara velikih razmjera glavni vatrogasni zapovjednik ili ovlaštena osoba.

Za vremenske nepogode, što uključuje i opasne vremenske pojave poput jake i olujne bure, odluku donosi ravnatelj DHMZ-a ili osoba koju on ovlasti. Kod ugroze vojnim sredstvima odluka se donosi prema Zakonu o obrani, dok kod neposredne terorističke prijetnje ili drugih sigurnosnih razloga većeg opsega odluku donosi glavni ravnatelj policije ili osoba koju ovlasti.

Postoji i mogućnost aktiviranja sustava zbog izvanrednog događaja na području pojedine županije, grada ili općine. U tom slučaju zahtjev s tekstom poruke nadležnom županijskom centru 112 može podnijeti načelnik stožera civilne zaštite jedinice lokalne ili regionalne samouprave pogođene događajem, odnosno osoba koju on ovlasti.

Ugroženo područje

Civilna zaštita zato naglašava da SRUUK nije institucija koja procjenjuje treba li građane upozoriti, nego tehnički sustav kojim se odluka nadležnog tijela prenosi ljudima na ugroženom području.

"Iz svega navedenog jasno proizlazi da je SRUUK samo informacijski alat kojim se svim mobilnim uređajima, koji se nalaze na području koje je donositelj odluke o slanju poruke odredio kao ugroženo, šalju poruke ranog upozoravanja", navode.

Nakon što dobije odluku, Ravnateljstvo civilne zaštite unosi poruku koju je sastavio donositelj odluke te je preko mobilnih operatora šalje korisnicima na određenom području.

Index je poslao upit i mogućim donositeljima odluka te ćemo odgovore objaviti kad ih dobijemo.