TUŽAN OPROŠTAJ Slavna letjelica poslala zadnje snimke svojeg "groba"
Foto: ESA
SLAVNA europska svemirska letjelica Rosetta poslala je danas na Zemlju zapanjujuće fotografije svojeg konačnog počivališta na kometu 67P/Čurjumov-Gerasimenko, prije nego što je stigla do njega u 12 sati i 40 minuta po našem vremenu.
Fotografije su zabilježene s različitih visina tijekom posljednje etape njezina epskog putovanja – leta kojim se pridružila već odavno usnuloj sestrinskoj sondi Philae. Presudni signal kojim je Rosettina putanja preusmjerena prema kometu odaslan je još sinoć. U sjedištu misije u Darmstadtu u Njemačkoj muk znanstvenika nakratko su prekinuli usklici i zagrljaji kada je zelenu, nazubljenu liniju života Rosette, kao na aparatima za održavanje života, zamijenila ravna crta što je bio znak da je njen signal zauvijek stao.
Nakon što je stigla potvrda da je letjelica udarila u tlo brzinom sakupljača kestena u šumi, manjom od dva kilometra na sat, članovi misije odaslali su svijetom twitove s fotografijama i dirljivim porukama (jedna ilustracija dolje).
'Sa 67P s ljubavlju: posljednja slika snimljena s visine od 51 metara', napisali su u jednom komentaru uz fotografiju članovi misije.
'Zašto je tako mutna', pitao je autore tweeta Zagrepčanin Damir Salopek.
'Zato što je bilo suza', odgovorili su iz ekipe.
Koliko je Rosetta, čije je putovanje i istraživanje trajalo punih 12 godina, prirasla srcima članova njezina tima, među ostalim, zorno ilustrira činjenica da je jedan od vodećih znanstvenika Europske svemirske agencije (ESA), britanski astrofizičar Matt Taylor prije par godina dao da mu na nozi naprave veliku tetovažu misije.
Zanimljivo je da su znanstvenici u samoj završnici misije, 5. rujna na temelju snimaka koje je napravila Rosetta na površini kometa otkrili sondu Philae koja se izgubila odmah nakon slijetanja u studenom 2014., čim je ispraznila baterije.
ESA se od misije, među ostalim, oprostila i dirljivom posljednjom epizodom animiranog filma o slavnom antropomorfiziranom svemirskom paru (video dolje).
Uspjeh za povijest
Članovi Rosettina tima bili su prisiljeni okončati misiju jer bi letjelica, koja se posljednjih mjeseci zajedno s kometom sve više udaljavala od Sunca, ionako uskoro ostala bez solarne energije. Stoga su odlučili da će ono malo snage što joj je još ostalo upotrijebiti da je usmjere prema kometu kako bi za kraj snimila površinu 67P iz neposredne blizine i snimke poslala na Zemlju.
'Danas slavimo uspjeh misije koja je sve promijenila, koja je nadmašila sve naše snove i očekivanja, po kojoj će se pamtiti da je ESA prva posjetila komete', rekao je glavni direktor agencije Johann-Ditrich Woner.
Kako smo već pisali, misija Rosette i Philaea smatra se jednom od najambicioznijih u povijesti svemirskih istraživanja jer je bila nevjerojatno zahtjevna. Naime, Rosetta je do cilja putovala cijelo desetljeće, prešla je ukupno oko 6,4 milijardi kilometara, da bi na udaljenosti od 500-tinjak milijuna kilometara od Zemlje pronašla komet veličine manjeg grada (dug 4 km) koji svemirom putuje brzinom od 18 km u sekundi i rotira jednom u 12,4 sata. Konačno se, usprkos svemu, uskladila s njegovom putanjom i brzinom te na njega uspješno spustila pravi mali laboratorij sa 10 instrumenata težak oko 100 kg!
Znanstvenicima su kometi posebno zanimljiva tijela jer se smatraju reliktima koji se gotovo uopće nisu mijenjali od vremena formacije Sunčevog sustava. Sastavljeni su od leda i čestica starih milijardama godina, a prema nekim teorijama na Zemlju su mogli donijeti vodu i prve organske tvari koje su omogućile razvoj života.
Rosetta i Philae obavili su na milijune važnih mjerenja koja će znanstvenici analizirati još desetljećima. Snimili su komet iz svih mogućih uglova, prikupili su uzorke prašine i atmosfere te vodene pare koja nije ispunila očekivanja jer se pokazala drugačijom od one na Zemlji. Naime, utvrđeno je da je omjer deuterija i vodika u vodi trostruko veći na kometima nego na Zemlji, što znači da tijela kao što je 67P nisu mogla biti glavni izvor vode na našem planetu. Rosetta je izmjerila i gravitaciju kometa, njegovo magnetsko polje te reakcije na solarne vjetrove. Tijekom dvije godine kruženja oko kometa pratila je kako se on mijenja s približavanjem i udaljavanjem od Suncu. Konačno, što je najvažnije, otkrila je da na kometu postoje organski sastojci kakvi su mogli imati ključnu ulogu u nastanku života u ranoj fazi razvoja Zemlje.
Je li Rosetta bila skupa?