U 12. stoljeću je na neko vrijeme nestao Mjesec, stručnjaci otkrili što se dogodilo
PREMA NASA-inim izračunima, u Europi je prvih 20 godina prošlog tisućljeća (između 1100. i 1120. godine) bilo sedam potpunih pomrčina Mjeseca. Mnogi kroničari su u to vrijeme zapisivali takve događaje, a među njima je bio jedan koji je u svibnju 1110. godine opisao izuzetno tamnu pomrčinu.
"Pete noći u svibnju pojavio se Mjesec koji je uvečer blistao, a poslije je sve slabije i slabije sjajio tako da se tijekom noći potpuno ugasio. Nije bilo ni svjetla, ni kugle, ništa se nije vidjelo", napisao je jedan promatrač u kronikama Peterborough.
Od tog događaja mnoge astronome je zanimalo što se dogodilo tijekom ove tajanstvene i neobično mračne pomrčine Mjeseca, piše Science Alert.
"Očigledno je da se ovdje radilo o 'crnoj' pomrčini Mjeseca kada on postane sasvim nevidljiv umjesto da sjaji poznatim bakrenim tonom", napisao je nekoliko stoljeća kasnije engleski astronom Georges Frederick Chambers.
Ogromna erupcija vulkana
No znanstvenici su sada otkrili pravi uzrok pojave nevidljivog Mjeseca. Naime, prije gotovo tisuću godina divovski oblak čestica bogatih sumporom letio je kroz stratosferu, zbog čega se nebo činilo tamnim mjesecima ili čak godinama. Stručnjaci su potvrdili ovaj događaj nakon što su izbušili i analizirali uzorke uzete iz dubina ledenjaka. Ledenjaci su u svojoj unutrašnjosti sačuvali aerosoli sumpora nastalih nakon erupcije vulkana.
Znanstvenici su prvo smatrali da je za ove drevne naslage sumpora kriv islandski vulkan Hekla, koji se ponekad naziva i "Prolaz u pakao", a eruptirao je 1104. godine. No kasnije se ispostavilo da vremenska skala Grenlandske ledene kronologije 2005 (GICC05) zna pogriješiti za sedam godina u prvom tisućljeću prije Krista i za četiri godine početkom sljedećeg tisućljeća.
Paleoklimatolog Sebastien Guillet sa Sveučilišta u Ženevi stoga je zaključio da vulkan Hekla ipak nije mogao biti krivac za divovski oblak sumpora. Kako bi otkrili što je točno uzrokovalo ove naslage, stručnjaci su istražili povijesnu dokumentaciju tražeći srednjovjekovne zapise čudnih, tamnih pomrčina Mjeseca koji bi mogli odgovarati stratosferskoj izmaglici koja nastaje nakon velikih erupcija. Tada su naišli na spomenuti opis nestalog Mjeseca u kronikama Peterborough.
"Na vrhu vulkana pojavila se vatra, a okoliš je prekrio debeli sloj pepela"
Iako je ta pomrčina iz 12. stoljeća dobro poznata povjesničarima astronomije, stručnjaci dosad nisu sugerirali da bi takozvanu crnu pomrčinu mogle uzrokovati vulkanske aerosoli u stratosferi, iako je to, prema najnovijem istraživanju, najvjerojatniji uzrok ovog tajanstvenog događaja.
Znanstvenici smatraju da je, s obzirom na to da je vulkan Hekla ispao iz igre, za ove naslage kriv japanski vulkan Mount Asama, koji je 1108. godine imao ogromnu, višemjesečnu erupciju, znatno veću od sljedeće koja se dogodila 1783. i u kojoj je poginulo preko 1400 ljudi.
"Na vrhu vulkana pojavila se vatra, a okoliš je prekrio debeli sloj pepela. Rižina polja više nisu bila za obrađivanje. Nikad nismo tako nešto vidjeli. To je vrlo čudan i rijedak događaj", stoji u opisu jednog promatrača iz 1108. godine.
Stručnjaci su također otkrili obilje drugih svjedočanstava koja govore o nepovoljnom vremenu i gladi tijekom tog razdoblja napominjući kako "prikupljeni dokazi upućuju na to da su poteškoće pri preživljavanju, koje su počele izuzetno hladne 1109. godine, pojačale problem gladi u nekoliko regija zapadne Europe".
Naravno, te davne povijesne nevolje ne moraju biti dokaz neke posebno velike erupcije, ali znanstvenici smatraju, kada se svi dokazi poslože zajedno, da sugeriraju postojanje niza vulkanskih erupcija od 1108. do 1110. koje su čovječanstvu donijele strašne posljedice.
Istraživanje naziva Climatic and societal impacts of a “forgotten” cluster of volcanic eruptions in 1108-1110 CE objavljeno je u časopisu Scientific Reports.