ARGENTINSKI sud je 69-godišnjeg katoličkog svećenika Christiana Von Wernicha, bivšeg policijskog kapelana, osudio na doživotni zatvor zbog otmica, mučenja i ubojstva počinjenih u tzv. "prljavom ratu" protiv ljevičara 1970-ih i početkom 1980-ih.

"Prljavi rat" je naziv za kampanju koju su desničarski eskadroni smrti, a kasnije vojna hunta, vršili protiv studenata, sindikalnih aktivista i drugih osoba za koje se sumnjalo da simpatiziraju ljevicu. Računa se da je u Argentini tada ubijeno između 10 i 30 tisuća ljudi.

Sudski proces, koji je trajao tri mjeseca, ustanovio je da Wernich osobno sudjelovao u sedam ubojstava, 42 otmice i 31 slučaju mučenja zatvorenika.Također je ustanovljeno kako je Wernich policajce i pripadnike eskadrona smrti osobno odriješivao grijeha nakon svakog zločina.

Neke od žrtava su svećenika optužile da je policiji i eskadronima smrti prosljeđivao podatke dobivene prilikom ispovijedi. Otac Wernich je takva svjedočanstva pripisao "utjecaju vraga".

Nakon što je argentinska vojna hunta pala poslije sramotnog poraza u falklandskom ratu, u Argentini je postupno uvedena demokracija, ali uz opću amnestiju za sve zločine počinjene u "prljavom ratu". Ta je amnestija kasnije sudskom odlukom oborena kao neustavna, te su počeli sudski procesi protiv brojnih pripadnika vojske i službi sigurnosti umiješanih u krvoproliće.

Sam Wenrich je pobjegao iz Argentine te se pod lažnim imenom skrasio u Čileu gdje je obavljao dužnost svećenika. Nakon što su ga argentinski istražitelji identificirali, uhićen je i godine 2003. izručen Argentini.

Današnja presuda je izrečena u gradu La Plata, 60 km južno od Buenos Aires. U sudnici i oko nje su se okupile na stotine građana. Presuda je dočekana pljeskom i odobravanjem, a još prije toga je zapaljena lutka s Wernichevim likom.

S presudom je bila zadovoljna i Tati Almeyda, članica organizacije Majke Plaze del Mayo koja okuplja roditelje i rodbinu "prljavog rata". Međutim, ona je dodala kako Wenrich nikada ne bi tako dugo izmicao pravdi da iza sebe nije imao crkvenu hijerarhiju, odnosno da je došao red da se ispita i uloga Crkve u najkrvavijem i najmračnijem razdoblju novije argentinske povijesti.

D.A. 
Foto: AFP