BOSNA i Hercegovina ušla je u treći tjedan kampanje za opće izbore 4. listopada, a prva dva pokazala su da se politička bitka ponovno vodi više oko identiteta, ratne prošlosti i međunacionalnih prijepora nego oko ekonomskih problema.

Službena kampanja počela je 4. rujna i traje do 3. listopada u 7 sati, kada počinje izborna šutnja. Na izborima će se birati članovi Predsjedništva BiH, zastupnici u državnom i federalnom parlamentu, Narodnoj skupštini Republike Srpske, predsjednik i potpredsjednici RS-a te zastupnici u skupštinama deset županija u Federaciji BiH. U birački popis upisano je nešto više od 3.4 milijuna birača.

Riječ je o desetim općim izborima nakon rata, a kampanja je ponovno snažno obilježena ratnim nasljeđem. Sam njezin početak poklopio se sa smrću Ratka Mladića, pravomoćno osuđenog za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, što je ponovno otvorilo prijepore između političkog Sarajeva i Banje Luke.

Bitka za hrvatskog člana Predsjedništva

Iako se govori i o plaćama, mirovinama, obrazovanju, investicijama i europskom putu, najveće reakcije izazivaju izjave o ratnim protagonistima, Hrvatskoj, Srbiji i pitanju tko treba birati hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

U utrci su kandidatkinja HDZ-a BiH Darijana Filipović, neovisni kandidat Zdenko Lučić, kojega podupire pet hrvatskih oporbenih stranaka, te Slaven Kovačević, kandidat Demokratske fronte Željka Komšića.

Filipović naglašava ravnopravnost Hrvata i legitimno političko predstavljanje, Lučić napada dugogodišnju dominaciju HDZ-a BiH i njegova čelnika Dragana Čovića, dok Kovačević svoju kandidaturu predstavlja kao dio šire borbe protiv politika HDZ-a BiH i SNSD-a.

Filipović je poručila da "hrvatski narod mora imati jednaka politička prava poput druga dva konstitutivna naroda i pravo slobodno izabrati svoje legitimne predstavnike". Istodobno pokušava proširiti kampanju i na zdravstvo, energetiku, plaće, mirovine, škole i položaj mladih.

Lučić se pak otvoreno obračunava s dugogodišnjim političkim strukturama. "Trideset godina politiku u BiH vode ista tri đuturuma", rekao je, pozivajući birače na promjenu i kritizirajući monopol HDZ-a BiH unutar hrvatskog političkog prostora.

Kovačević zaoštrava retoriku

Slaven Kovačević kampanju gradi na snažnom suprotstavljanju HDZ-u BiH i SNSD-u. Posebno ističe pitanje mogućeg pomilovanja Milorada Dodika nakon izbora.

"Milorad Dodik neće biti premijer Republike Srpske jer neće biti pomilovan. Našom pobjedom u utrci za Predsjedništvo BiH priča o njegovom pomilovanju je završena", poručio je.

Kovačević je pritom otvorio i front prema Hrvatskoj, tvrdeći da su i Hrvatska i Srbija izvršile agresiju na BiH i pokušale promijeniti njezinu demografsku sliku. Te je tvrdnje iznio bez navođenja konkretne sudske presude koja bi potvrdila takvo izjednačavanje.

Sličnu retoriku koristi i Željko Komšić, koji tvrdi da je BiH "glavno jelo na meniju velikohrvatskih i velikosrpskih politika".

Spor oko "građanske države"

Upravo se oko pojma "građanske države" sudaraju dvije potpuno različite političke vizije Bosne i Hercegovine.

Na poruke DF-a oštro je reagirao fra Petar Jeleč iz Franjevačke provincije Bosne Srebrene, koji smatra da se koncept građanske države zloupotrebljava kao sredstvo za političku dominaciju najbrojnijeg naroda i preglasavanje Hrvata.

Uoči izbora oglasila se i Biskupska konferencija BiH. Biskupi nisu podržali nijednu stranku ni kandidata, nego su pozvali katolike da izađu na izbore. Naglasili su važnost vladavine prava, mira, pomirenja, zajedničkog dobra i ravnopravnosti konstitutivnih naroda te upozorili na preglasavanje, kupovanje glasova i politički klijentelizam.

Sukobi i unutar nacionalnih blokova

Kampanja se ne vodi samo između Bošnjaka, Hrvata i Srba nego i unutar njihovih političkih prostora.

Lučić napada Čovića i HDZ BiH, dok se u Republici Srpskoj Draško Stanivuković i njegova oporba sukobljavaju s Miloradom Dodikom i SNSD-om. Dodik tvrdi da Stanivuković neće biti premijer RS-a, dok mu ovaj uzvraća da će političku matematiku na kraju odrediti birači.

Na bošnjačkoj političkoj sceni SDA Bakira Izetbegovića pokušava se vratiti u središte političke moći, dok se suprotstavlja Trojci predvođenoj SDP-om.

Izetbegović svoju kampanju pokušava usmjeriti i na gospodarstvo. Program je nazvao "3x50" – 50 milijardi maraka investicija, 50.000 novih radnih mjesta te 50 posto veće plaće i mirovine.

Denis Bećirović također naglašava ekonomiju, obrazovanje, inovacije i ljudski kapital. "Ljudi su najvrjedniji resurs koji Bosna i Hercegovina ima", poručio je.

Hrvatska, Srbija i Bruxelles

Izborna kampanja ima i snažnu međunarodnu dimenziju. Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH i čelnik Naroda i pravde, kritizirao je nastupe hrvatskih političkih predstavnika u Bruxellesu, tvrdeći da se Bošnjake europskim institucijama pokušava prikazati kao prijetnju.

S hrvatske strane u europskim se institucijama ponajprije govori o problemu preglasavanja Hrvata i potrebi legitimnog političkog predstavljanja.

Sve se to događa dok je BiH formalno na europskom putu, ali s ozbiljnim zastojem. Zemlja je kandidatski status dobila 2022., a Europsko vijeće 2024. odlučilo je otvoriti pristupne pregovore. Europska komisija je, međutim, upozorila da je reformska dinamika usporila i da je usvojen vrlo ograničen broj reformi.

Nacionalne teme ponovno potiskuju svakodnevne probleme

BiH tako u kampanju ulazi s velikim raskorakom između europskih ambicija i domaće političke stvarnosti. Dok EU traži reforme, vladavinu prava i funkcionalne institucije, predizborna retorika ponovno se vraća na ratne zločine, nacionalne identitete, političko predstavljanje i odnose sa Zagrebom i Beogradom.

U prva dva tjedna kampanje otvorila su se najmanje tri politička fronta: međunacionalni, između različitih vizija budućeg uređenja države, unutarnacionalni, između stranaka koje se bore za prevlast unutar vlastitih biračkih korpusa, te međudržavni, kroz stalno uvlačenje Hrvatske i Srbije u kampanju.

U drugom planu ostaju iseljavanje, plaće, mirovine, poskupljenja, obrazovanje, zdravstvo, infrastruktura i gospodarstvo.

Jedna od iznimki je Bećirović, koji poručuje da ne želi graditi kampanju na sukobima.

"Ne pristajem na svađalačku politiku. Moji stvarni protivnici su nezaposlenost, kriminal, korupcija, siromaštvo i nepravda", rekao je.

Do izbora 4. listopada ostalo je nešto više od dva tjedna. Već sada je jasno da se u BiH ne vodi samo borba za mandate nego i mnogo dublji spor o tome kakva bi država trebala biti. O tome ni tri desetljeća nakon rata nema suglasnosti, a izborni rezultati pokazat će koliko će zemlja nakon izbora biti sposobna pronaći unutarnji dogovor i nastaviti svoj europski put.