ARHEOLOZI kažu da su otkrili nešto što bi moglo biti najveća masovna grobnica ikada iskopana u Europi. Otprilike 1000 kostura žrtava kuge pronađeno je dosad u masovnoj grobnici u središtu grada Nürnberga, za koju stručnjaci vjeruju da bi mogla sadržavati ukupno više od 1500 ljudi.

Ostaci su otkriveni tijekom arheoloških istraživanja prije izgradnje novih stambenih zgrada u gradu. Melanie Langbein, iz Nürnberškog odjela za očuvanje baštine, rekla je za CNN da je identificirano osam jama, od kojih svaka sadrži nekoliko stotina tijela.

"Ti ljudi nisu pokopani na uobičajenom groblju iako smo identificirali groblja za oboljele od kuge u Nürnbergu. To znači velik broj mrtvih ljudi koje je trebalo pokopati u kratkom vremenskom roku bez obzira na kršćanske običaje pokopa", navela je. 

Utvrdili starosti kostura iz jedne jame

Prema njoj, upravo je epidemija poput kuge "više nego vjerojatno" objašnjenje za masovnu grobnicu. Nürnberg se u više navrata od 14. stoljeća suočavao s epidemijom kuge pa je bilo teško odrediti otkad datiraju pronađeni kosturi. 

Arheolozi su upotrijebili radiokarbonsko određivanje starosti te utvrdili da kosturi iz jedne jame pripadaju ljudima koji su živjeli između kasnih 1400-ih i ranih 1600-ih. Na tom mjestu su se nalazile krhotine keramike i novčići koji datiraju iz tog razdoblja. 

Langbein je naglasila kako su otkrili bilješku iz 1634. s opisom izbijanje kuge koja je ubila više od 15.000 ljudi 1632. - 1633. U bilješci stoji kako je gotovo 2000 ljudi pokopano u blizini St. Sebastian Spitala, mjesta trenutnog iskapanja. 

Epidemija 1632. - 1633. bila gora od onih prije

Julian Decker, čija tvrtka In Terra Veritas provodi iskapanja, priznao je da je iznenađen otkrićem. "Nije bilo naznaka da su na ovom polju bili pokapani", napomenuo je, dodajući da je, kada su otkriveni prvi ostaci, mislio da bi se moglo raditi o žrtvama bombardiranja iz Drugog svjetskog rata.

Decker sada vjeruje da mjesto sadrži više od 1500 kostura. "Osobno očekujem da će broj biti 2000 ili čak i veći, što ga čini najvećom masovnom grobnicom u Europi", predviđa. Langbein je za CNN rekao da je epidemija 1632. - 1633. bila gora od onih koje su se dogodile prije zbog utjecaja Tridesetogodišnjeg rata, niza sukoba koje su vodile europske nacije od 1618. do 1648. godine.

"Nürnberg je bio okružen različitim trupama i stanovništvo je živjelo u prilično teškim okolnostima", objasnila je. Istraživači tvrde da grobovi sadrže reprezentativan uzorak društva u to vrijeme, što im omogućuje ispitivanje karakteristika stanovništva.