Foto: FAH

HRVATSKA u četvrtak neće biti u sudnici Stalnog arbitražnog suda u Den Haagu na čitanju odluke o teritorijalnom sporu sa Slovenijom vezano uz morsku granicu jer se povukla iz arbitražnog postupka koji je Slovenija nepovratno kompromitirala te Hrvatska toj odluci neće pridavati nikakvu važnost, doznaje se u ponedjeljak iz izvora bliskih ministarstvu vanjskih i europskih poslova (MVEP).

Hrvatski sabor je krajem srpnja 2015. donio odluku o povlačenju iz arbitražnog sporazuma koji su dvije zemlje potpisale 2009., a Sloveniji predložio da počnu pregovori o alternativnom rješavanju spora.

Zagreb je tada ocijenio da je arbitražni proces nepovratno kompromitiran nakon što je otkriveno da su se slovenski predstavnik u arbitražnom sudu Jernej Sekolec i djelatnica slovenskog ministarstva vanjskih poslova Simona Drenik dogovarali o iznošenju slovenskih argumenata i lobiranju kod drugih arbitražnih sudaca. I Sekolec i Drenik nakon toga su odstupili.

"Hrvatska se neće odazvati pozivu na čitanje odluke arbitražnog suda. Neće tamo sjediti, neće biti prisutna. To će za nas biti dan kao i svaki drugi i nemamo namjeru toj odluci pridavati veliku pažnju", rekao je izvor upućen u cijeli slučaj.

Ta odluka, dodaje isti izvor, "neće imati nikakav učinak prema nama i Hrvatska neće prema njoj postupiti". Pokušaj rješavanja tog otvorenog pitanja putem arbitraže je propao zbog "neprihvatljivog slovenskog djelovanja" te je jedino što je tada Zagrebu bilo preostalo je da taj postupak okonča.

Hrvatska je izašla iz arbitraže pozivajući se na članak 60. Bečke konvencije koji dopušta razvrgnuće sporazuma u slučaju njegove "teške povrede", te je izrazila razočaranje kada je sud ocijenio da takve povrede nije bilo i zatim u novom sastavu nastavio s radom. Hrvatska strana je također sa žaljenjem ustvrdila da je arbitražni sud propustio priliku sam sebe raspustiti i okončati rad nakon što je cijeli postupak izgubio svaki legitimitet.

Neprimjerene izjave Erjavca

Hrvatska strana je i prije izlaska iz arbitraže u više navrata upozoravala sud na neprimjerene izjave slovenskog ministra vanjskih poslova Karla Erjavca koji je istupao u medijima i tvrdio da će odluka biti u korist Slovenije i pritom se pozivao na slovenske odvjetnike, a na upit Zagreba u svibnju 2015. da li Slovenija ima otvorenu liniju komunikacije negativno je odgovorio, da bi naposljetku izašlo na vidjelo da je ne samo izravno komunicirao sa slovenskim arbitrom već i da je Slovenija imala pristup tajniku arbitraže Dirku Pulkowskom.

Iako je Hrvatska, podsjeća izvor, u arbitražni proces ušla pod pritiskom slovenske blokade, na kraju je bila zadovoljna jer je u dokumentu stajao članak koji je govorio da će se sud rukovoditi međunarodnim pravom, a ne izričito načelom pravičnosti, na čemu je ustrajala Slovenija.

No, slažu se hrvatski pravni stručnjaci, Slovenija je tijekom postupka svjesno i 'mala fide' (zlonamjerno) prekršila Sporazum o arbitraži u tolikoj mjeri da njegovi svrha i predmet više ne mogu biti ostvareni te je Hrvatska donijela odluke u skladu s raspoloživim instrumentima međunarodnog prava o pokretanju postupka za prestanak Sporazuma o arbitraži i, istovremeno, o prestanku njegove primjene.

Hrvatska neće priznati odluku arbitražnog suda, Slovenija hoće

Odluku arbitražnog suda će u četvrtak između 14 i 16 sati pročitati sudac Gilbert Guillame.

"Arbitraža je za Hrvatsku mrtvo slovo na papiru i vrijeme je da dvije zemlje počnu surađivati na ostvarenju svojih legitimnih interesa. Slovenija se mora prestati baviti mitovima", kazao je izvor.

Što se tiče mogućih incidenata sa slovenske strane zbog stava Hrvatske o nepriznavanju odluke arbitražnog suda, izvor smatra da ako postoji volja država i vlada, incidenata biti neće".

Također ističe da se tom odlukom ništa neće promijeniti te da Hrvatska s njom u svezi neće poduzimati jednostrane poteze.

"Isto očekujemo i od Slovenije", kazao je izvor.

Premijer Andrej Plenković je u prošli petak u Bruxellesu izjavio da Hrvatska ne želi nikakve jednostrane aktivnosti nakon što arbitražni sud objavi odluku, a arbitraža je za nju nepovratno završena i pitanje granica treba na drukčiji način riješiti.

Slovenski premijer Cerar tijekom dvodnevnog summita čelnika EU-a snažno je lobirao ne bi li dobio potporu za svoje stajalište da se odluka arbitražnog suda o graničnom sporu Hrvatske i Slovenije mora poštovati.

Plenković je rekao da se hrvatsko stajalište nije promijenilo, da će ono biti čvrsto i poslije 29. lipnja kada je najavljeno objavljivanje te presude. "Arbitraža je kompromitirana i kontaminirana i mi smo iz nje izišli jednoglasnom odlukom Sabora, obavili notifikaciju i u njoj ne sudjelujemo", rekao je.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je u intervjuu za ljubljansko Delo kazala da se Hrvatsku arbitražni postupak o graničnom prijeporu sa Slovenijom više ne tiče i da se u četvrtak ništa posebno neće dogoditi.

"Hrvatska neće niti prihvatiti niti odbiti rezultat arbitraže budući da ona za nas ne postoji", kazala je predsjednica, podsjetivši na jedinstvena stajališta Hrvatske kako je arbitraža nepovratno kompromitirana i da dijalog između dvije države o bilateralnom sporu treba tražiti u drugom okviru.

Novoimenovana ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić također smatra da odluka arbitražnog suda u Den Haagu 29. lipnja neće donijeti ništa dramatično jer je hrvatska pozicija jasna, naglašavajući kako vjeruje da Slovenija zbog toga neće pokušati blokirati hrvatski ulazak u Schengen.

"Hrvatska i Slovenija su dvije susjedne zemlje, odgovorne članice EU-a i NATO-a i u tom kontekstu imamo puno više interesa i tema koje nas spajaju. To nas obvezuje da radimo i tražimo sporazume u bilateralnom dijalogu i da tamo gdje se ne možemo usuglasiti, to stavimo u kontekst u kojem ga možemo rješavati", rekla je Pejčinović Burić.

Za arbitražne odluke nema mehanizma prisile

Za arbitražne odluke nema mehanizma prisile, a čak i prijetnja silom, a kamoli upotreba sile, bila bi neprihvatljiva i predstavljala bi "najtežu povredu međunarodnog prava" (...). Stranama u postupku se prepušta dobrovoljna provedba odluke suda ", tvrde pravni stručnjaci i podsjećaju da je arbitražni sud niže gradacije od međunarodnog suda. U međunarodnom pravu, dodaju stručnjaci, nema elementa sile i državi se ne može oduzeti teritorij ako ona na to ne pristane.

Po njima, objavom odluke ništa se neće dogoditi - niti će Slovenija išta dobiti, niti Hrvatska izgubiti, i obrnuto. Također ističu i da Ugovor o pristupanju Hrvatske u EU ne obvezuje Hrvatsku na provedbu odluke arbitražnog suda, iako je Slovenija pokušala progurati tezu da je to dio pravne stečevine.

Slovenija je u Europsku uniju, a potom i u Schengen, ušla sa sadašnjim granicama iz 1991., kao što je i Hrvatska u ovim granicama ušla u EU 2013.

Slovenija, međutim, ustrajava u arbitraži, a nakon hrvatskog aktiviranja članka 60. Bečke konvencije, postupak se dalje može voditi prema odredbama povelje UN-a koja nalaže da stranke trebaju rješenje tražiti putem pregovora ili nekim drugim mirnim načinom, a ako se u roku od godinu dana ne dogovore oko načina rješavanja spora - bilo bilateralnim dogovorom, novom arbitražom ili na međunarodnom sudu - postoji i "mirenje" pod pokroviteljstvom UN-a.

Europska komisija je u ožujku objavila da općenito podržava arbitražne procese zbog pravne sigurnosti, ali da je granični spor bilateralno pitanje i da je spremna podržati bilateralno rješenje ako se o tome dvije strane dogovore.

Iz diplomatskih izvora se doznaje da po pitanju arbitraže Zagreb raspolaže potporom nekih zemalja unutar EU-a, poput Litve i Poljske, koje smatraju da je riječ o bilateralnom pitanju, te SAD-a koji je dva puta intervenirao kako bi spriječio ustrajno slovensko blokiranje pregovora Zagreba i Bruxellesa, kao i slovenski pokušaj blokade ulaska Hrvatske u NATO.

Hrvatska je do izlaska iz arbitražnog postupka 2015. na troškove suda potrošila 850.000 eura te za troškove zastupanja 3,05 milijuna eura.