ALEXIS Goossdeel, direktor Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA), za HRT-ovu emisiju Otvoreno rekao je kako je situacija s drogom u Europi ozbiljna i da se stvari dosta brzo mijenjaju. "Dostupnost droga u EU je veća nego ikada. Zaplijenili smo 2021. godine 330 tona kokaina, 816 tona hašiša i 214 tona sintetičkog kanabisa. Istovremeno se proizvodi velika količina sinestetičkih droga.

Otkrili smo velik broj laboratorija u kojima se te sintetičke droge proizvode. Svakoga tjedna otkrili bismo novu psihoaktivnu tvar. Možemo reći da je situacija u EU ozbiljna. Posljedice su takve da danas govorimo da granica između teških i lakih droga blijedi, između dopuštenih i nezakonitih tvari, tako da se doista nalazimo u složenoj sadašnjici", rekao je.

"Govorimo o epidemiji heroina i ovisnosti o heroinu, ali i novim tvarima", dodao je.

O legalizaciji kanabisa

Dražen Rastović, voditelj Službe kriminaliteta droga u Ravnateljstvu policije, naglasio je kako je u Hrvatskoj izvršena dekriminalizacija kanabisa.

"Kanabis je propisan za medicinske potrebe, ali sljedeći korak koji se izuzetno forsira je legalizacija. Priča se o izuzetno velikom i dobrom utjecaju na apsorpciju ugljičnog dioksida, na mogućnost korištenja biljke za proizvodnju više desetaka tisuća proizvoda. 

Unatrag devet godina, Hrvatska je bila suočena u pet navrata s parlamentarnim prijedlogom za legalizaciju kanabisa, ali i lijeva i desna opcija je uvidjela da se radi o izuzetno štetnom prijedlogu koji bi stvorio velike troškove u zdravstvu, u socijalnoj politici, a najviše bi štetio mladima", rekao je.

Smatra da neke države koje su izvršile legalizaciju imaju jednostavno obrazloženje da to birači traže.

"Da bi se ovakva stvar analizirala, potrebna je 'cost-benefit' analiza da se točno vidi što ona određenom društvu i državi nosi, a što odnosi. Smatram i tvrdim da bi legalizacija kanabisa u Republici Hrvatskoj bila jako štetna odluka", rekao je.

"Globalno raste konzumacija droge"

Željko Petković, pomoćnik ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, rekao je da Hrvatska prati globalne trendove.

"Imamo jedan globalni porast od 30% konzumacije droga na svjetskom nivou. Ako promatramo četiri droge koje su spominjane u ovom izvješću, konkretno o kanabisu, kokainu, amfetaminima i ecstasyju, imamo jedan kontinuirani rast konzumacije. 

Kod kanabisa u zadnjih desetak godina možemo reći da se njegova konzumacija povećala za 100%, odnosno duplo, za razliku od amfetamina gdje je od 2014. do 2015. došlo do rasta od 2 do 3 puta. Slična situacija je s ecstasyjem i kokainom", rekao je.

Istaknuo je kako imamo rast konzumacije. "Jednostavno, droga je dostupna, imamo raširenost ponude i sve to skupa prati rast konzumacije i povećava broj konzumenata tih droga", rekao je.

Marijo Bandić, predsjednik udruge Reto centar, rekao je kako je šokiran što nema kritičkog mišljenja među mladim ljudima. 

"Izgubilo se to u javnosti da je to ozbiljno, da mi pričamo o drogi, o problemu koji je među top pet u Europi. Ljudi na malo speeda i trave završe sa psihičkim poremećajima koji su nakon toga teško izlječivi. Mislim da je tu problem da se to skroz minimalizira. 

Nama dolaze ljudi rastureni i ne pričamo o ovisnicima o heroinu. Danas imamo problem s mladim ljudima koji imaju 23 godine, oni su potrošene osobe", rekao je. Alexis Goossdeel istaknuo je kako danas droga kruži kao bilo koja druga roba. "Ponuda se mijenja prema potražnji. Mijenjaju se rute. Ona se seli prema sjeveru Europe", rekao je.

Petković: Europa najveće tržište droge

Željko Petković je rekao kako je Europa najveće tržište droge. "Europa je veliki proizvođač droge. Cijela priča dovodi do enormne ponude. Čim imate enormnu ponudu, naravno da i policija povećava aktivnost. Globalizacija je dovela da je puno lakše nešto prevesti", dodao je.

Petković je istaknuo kako je važno imati strateške okvire. 

"U veljači je usvojena nova nacionalna strategija da znamo što želimo, kakvu viziju Hrvatske što se tiče ovisnosti želimo, što trebamo po tom pitanju učiniti od jačanja preventivnih aktivnosti pa do adekvatnog tretmana za sve one ovisnike, za sve one ljude koji imaju probleme s drugim drogama, ne samo s heroinom, njihova rehabilitacija i resocijalizacija. Jednostavno, zajedničkim radom učiniti nešto da se situacija promijeni, da se trendovi okrenu", rekao je. 

Goossdeel: Moramo se mijenjati

Alexis Goossdeel je istaknuo kako je za njega ključna riječ - pripremljenost. 

"Podaci pokazuju da se Hrvatska suočava s istim problemom kao i sve druge zemlje. Možda problem još nema te razmjere, ali potencijalna prijetnja je svuda oko nas. Zato je važno poduzimati mjere. Nova strategija koju je Hrvatska usvojila je izrazito važna za taj pogled u budućnost. Moramo se mijenjati. 

Ono što smo činili u posljednjih 20 godina nije bilo dovoljno. Moramo se okrenuti prema prevenciji, prema policijskim akcijama i moramo učiti kako bismo odgovarali prijetnjama koje se pojavljuju", rekao je.