SVE SU VEĆE potrebe za uvozom radne snage u Hrvatskoj te se očekuje da bi do kraja ove godine moglo stići preko 200.000 zahtjeva poslodavaca za zapošljavanje stranaca, izvještava HRT.

Stranci već sada čine 40 posto ukupne radne snage u građevinarstvu, a njihov udio sve je veći u turizmu i trgovini. O položaju stranih radnika na tržištu rada govorilo se na današnjoj konferenciji Večernjeg lista "Hrvatska kakvu trebamo".

Najviše stranih radnika iz Srbije i BiH

U Hrvatskoj trenutno radi 135.000 stranih radnika. Najviše stranih radnika dolazi iz susjednih zemalja - Srbije i Bosne i Hercegovine.

Oko 30.000 stranih radnika u Hrvatskoj dolazi iz Nepala, Indije i Filipina. Svi oni već sada čine 40 posto ukupne radne snage u građevini, a bez njh se ne može ni u turizmu.

"Mi procjenjujemo da će ove godine stranih radnika iz trećih zemalja biti negdje između 50.000 i 55.000. Lani je izdano oko 46.000 dozvola, dakle trend ide prema gore", rekao je za HRT šef Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić.

Jezične barijere

Tvrtke koje zapošljavaju strane radnike suočavaju se s brojnim izazovima. Prije svega integracijske prirode, govori direktor kompanije u kojoj čine polovicu zaposlenih.

"Jedan od ključnih su jezične barijere, u jednom trenutku smo imali u tvrtki čak šest prevodioca", kaže Dragutin Kamenski, vlasnik građevinske kompanije.

Učenje hrvatskog jezika

Ministar rada Marin Piletić kaže da se razmišlja o tome da učenje hrvatskog uskoro postane obveza. Za sada ga, uz vaučere, uče samo oni koji to žele.

"To će sasvim sigurno, biti jedna od etapa, kao što to postoji u drugim zapadnim zemljama", kazao je Piletić.

Žena iz Ugande zaposlena kao medicinska sestra

Cheria Aber iz Ugande kaže da je poznavanje jezika jedan od najvažnijih preduvjeta integracije. Ona je prije 10 godina stigla u Hrvatsku.

"Super mi je na poslu i volim posao kao medicinska sestra. Znam da ne pričam kako treba biti, ali znam da ću jedan dan biti prava Hrvatica", govori Cheira za HRT.

Na tržištu je trenutačno čak 700 agencija koje dovode strane radnike. "A istovremeno čuti podatak da je 450 tisuća ljudi u Hrvatskoj između 20 i 64 godine neaktivno, a radno sposobno, je nešto što će trebati miriti" , rekao je ministar demografije i iseljeništva Ivan Šipić, ministar demografije i useljeništva.