PROSJEČNI stanovnik Hrvatske godišnje baci oko 125 kilograma hrane, što na razini cijele države iznosi gotovo 500.000 tona, pokazuju podaci Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Brodsko-posavska županija želi smanjiti bacanje hrane poticanjem građana na racionalniju kupnju i bolje planiranje obroka.

Iz Županije upozoravaju da smanjenje bacanja hrane počinje već u kućanstvima, u kojima i nastaje najveći dio takvog otpada. Jedan od glavnih razloga je kupnja većih količina namirnica nego što je potrebno, zbog čega dio hrane ostaje neiskorišten. Građane se zato želi potaknuti na racionalnije planiranje kupnje i obroka, pravilno čuvanje namirnica te bolje korištenje ostataka pripremljene hrane.

Najčešće se bacaju ostaci kuhane hrane, kruh, voće i povrće

Smanjenje bacanja hrane ponajprije ovisi o promjeni svakodnevnih navika, odnosno kupnji količina koje će se doista potrošiti, boljem planiranju obroka i iskorištavanju hrane koja je već kupljena. Koliki je problem bacanje hrane pokazuju podaci Ministarstva prema kojima prosječni stanovnik Hrvatske godišnje baci oko 125 kilograma hrane.

Na razini cijele države to znači gotovo 500.000 tona hrane koja završi u smeću. Istraživanje je pokazalo i da 40 posto ispitanih građana baca hranu nekoliko puta mjesečno ili češće. Najčešće se bacaju ostaci kuhane ili pripremljene hrane, zatim kruh i peciva te voće i povrće.

Bacanje hrane opterećuje i okoliš

Bacanje hrane ne znači samo gubitak namirnica. Za njihovu proizvodnju, preradu, prijevoz i skladištenje troše se voda, energija, zemljište i drugi resursi. Hrana koja na kraju završi u smeću zato povećava i nepotreban pritisak na okoliš. Iz Brodsko-posavske županije upozoravaju i na utjecaj proizvodnje i bacanja hrane na ugljični otisak i klimatske promjene.